| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Clio 2001 334 strane
odlična očuvanost
zpk
Knjiga Habzburška monarhija 1809–1918 predstavlja značajnu istorijsku studiju o političkom, društvenom i nacionalnom razvoju Habzburške monarhije tokom poslednjih 109 godina njenog postojanja.
A. Dž. P. Tejlor prati razvoj monarhije od Napoleonovih ratova i slabljenja tradicionalnog evropskog poretka, preko revolucija 1848. godine i stvaranja Austrougarske 1867. godine, sve do raspada carstva na kraju Prvog svetskog rata.
Autor posebnu pažnju posvećuje dinastiji Habzburga, apsolutizmu, liberalizmu, nacionalizmu i stalnim sukobima između različitih naroda koji su živeli u okviru ove višenacionalne države.
Jedna od centralnih tema knjige jeste pokušaj očuvanja političkog jedinstva države sastavljene od brojnih naroda, jezika, religija i istorijskih tradicija.
Tejlor objašnjava kako su Austrijanci, Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci, Ukrajinci, Hrvati, Srbi, Slovenci, Rumuni i drugi narodi imali različite političke interese i predstave o budućnosti monarhije.
Posebno je značajan prikaz Austrougarske nagodbe iz 1867. godine, kojom je uspostavljena dvojna monarhija, kao i posledica tog političkog kompromisa po ostale narode carstva.
Knjiga se završava analizom Prvog svetskog rata i konačnog raspada Habzburške monarhije 1918. godine.
Ključne reči
Habzburzi – vladarska dinastija koja je vekovima upravljala srednjoevropskim prostorom.
Habzburška monarhija – višenacionalna država pod vlašću habzburške dinastije.
Austrijsko carstvo – država uspostavljena 1804. godine.
Napoleonovi ratovi – sukobi koji su promenili političku strukturu Evrope.
Bečki kongres (1814–1815) – međunarodni skup kojim je uspostavljen novi evropski poredak.
Meternihov sistem – konzervativni politički poredak usmeren na očuvanje monarhija i sprečavanje revolucija.
Apsolutizam – oblik vladavine u kojem je vlast koncentrisana u rukama monarha.
Revolucije 1848. godine – talas revolucionarnih pokreta koji je zahvatio Evropu.
Nacionalizam – ideologija koja naglašava nacionalni identitet i pravo naroda na političko samoopredeljenje.
Liberalizam – politička ideologija koja naglašava građanske slobode, ustavnost i ograničavanje vlasti.
Austrougarska nagodba (1867) – politički sporazum kojim je stvorena dvojna monarhija.
Dvojna monarhija – zajednička država Austrije i Ugarske sa odvojenim parlamentima i vladama u mnogim unutrašnjim pitanjima.
Slovensko pitanje – politički i nacionalni zahtevi slovenskih naroda unutar monarhije.
Hrvatsko pitanje – borba za političku autonomiju i nacionalna prava Hrvata.
Srpsko pitanje – položaj Srba u Habzburškoj monarhiji i njihovi politički i nacionalni interesi.
Federalizam – ideja preuređenja države kroz širu autonomiju njenih naroda i istorijskih oblasti.
Prvi svetski rat (1914–1918) – rat koji je doveo do konačnog raspada monarhije.
Raspad Austrougarske (1918) – nestanak Habzburške monarhije i nastanak novih država u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
Najvažnije istorijske prekretnice
1809 – Napoleonovi ratovi
Austrijsko carstvo doživljava nove poraze, a tradicionalni položaj Habzburga u Evropi ozbiljno je uzdrman.
1815 – Bečki kongres
Uspostavlja se novi evropski poredak, a Austrija postaje jedan od glavnih stubova konzervativne evropske politike.
1848 – Revolucije širom Evrope
Izbijaju liberalni, socijalni i nacionalni pokreti koji ozbiljno ugrožavaju opstanak monarhije.
1867 – Austrougarska nagodba
Austrijsko carstvo transformiše se u Austrougarsku, odnosno dvojnu monarhiju.
1878 – Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine
Monarhija širi svoj politički i vojni uticaj na Balkan.
1908 – Aneksija Bosne i Hercegovine
Aneksija izaziva ozbiljnu međunarodnu krizu i dodatno zaoštrava odnose sa Srbijom.
1914–1918 – Prvi svetski rat
Rat iscrpljuje monarhiju i produbljuje njene unutrašnje političke i nacionalne sukobe.
1918 – Raspad monarhije
Nestaje Habzburška monarhija, a na njenoj teritoriji nastaju nove države i političke zajednice.
Najvažnije istorijske i političke ideje
1. Višenacionalna država i nacionalizam: Habzburška monarhija pokušavala je da sačuva jedinstvo različitih naroda, ali je jačanje nacionalnih pokreta postepeno potkopavalo njenu strukturu.
2. Dinastija i državna stabilnost: Habzburška dinastija predstavljala je osnovni simbol političkog kontinuiteta i zajedničke državnosti.
3. Austrijsko-mađarski kompromis: Nagodba iz 1867. rešila je deo problema monarhije, ali nije obezbedila ravnopravnost svih njenih naroda.
4. Srednja Evropa i Balkan: Monarhija je bila ključni politički činilac u srednjoj Evropi i na Balkanu, a njeni interesi često su dolazili u sukob sa nacionalnim pokretima susednih država.
5. Nerešeno nacionalno pitanje: Nedostatak političkog modela koji bi zadovoljio različite nacionalne zahteve predstavljao je jednu od dugoročnih slabosti monarhije.
6. Rat i raspad imperije: Prvi svetski rat nije bio jedini uzrok propasti monarhije, ali je ubrzao i konačno doveo do raspada njenih institucija.
Poseban značaj knjige za srpsku istoriju
Knjiga je posebno korisna za razumevanje položaja Srba u Habzburškoj monarhiji i odnosa između Beča, Budimpešte i Beograda.
Važno je obratiti pažnju na:
Srbe u Vojvodini i njihov položaj unutar Ugarske.
Vojnu granicu i njenu ulogu u odbrambenom sistemu monarhije.
Revolucionarnu 1848. godinu i političke zahteve Srba.
Hrvatsko-srpske političke odnose u okviru monarhije.
Austrougarsku okupaciju i aneksiju Bosne i Hercegovine.
Odnose Austrougarske i Kraljevine Srbije.
Sarajevski atentat i izbijanje Prvog svetskog rata.
Ulogu raspada monarhije u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine.
Suštinska poruka knjige
Habzburška monarhija bila je složena politička zajednica čija je stabilnost zavisila od ravnoteže između dinastičkog autoriteta, istorijskih tradicija i nacionalnih interesa.
Njena propast pokazuje koliko je teško održati višenacionalnu državu kada se političke institucije ne prilagođavaju promenama društva i jačanju nacionalne svesti.
Autor: Alan Džon Persival Tejlor