pregleda

Habzburška monarhija 1809-1918. - A. Dž. P. Tejlor


Cena:
2.795 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9857)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41514

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Clio 2001 334 strane

odlična očuvanost

zpk

Knjiga Habzburška monarhija 1809–1918 predstavlja značajnu istorijsku studiju o političkom, društvenom i nacionalnom razvoju Habzburške monarhije tokom poslednjih 109 godina njenog postojanja.

A. Dž. P. Tejlor prati razvoj monarhije od Napoleonovih ratova i slabljenja tradicionalnog evropskog poretka, preko revolucija 1848. godine i stvaranja Austrougarske 1867. godine, sve do raspada carstva na kraju Prvog svetskog rata.

Autor posebnu pažnju posvećuje dinastiji Habzburga, apsolutizmu, liberalizmu, nacionalizmu i stalnim sukobima između različitih naroda koji su živeli u okviru ove višenacionalne države.

Jedna od centralnih tema knjige jeste pokušaj očuvanja političkog jedinstva države sastavljene od brojnih naroda, jezika, religija i istorijskih tradicija.

Tejlor objašnjava kako su Austrijanci, Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci, Ukrajinci, Hrvati, Srbi, Slovenci, Rumuni i drugi narodi imali različite političke interese i predstave o budućnosti monarhije.

Posebno je značajan prikaz Austrougarske nagodbe iz 1867. godine, kojom je uspostavljena dvojna monarhija, kao i posledica tog političkog kompromisa po ostale narode carstva.

Knjiga se završava analizom Prvog svetskog rata i konačnog raspada Habzburške monarhije 1918. godine.

Ključne reči

Habzburzi – vladarska dinastija koja je vekovima upravljala srednjoevropskim prostorom.

Habzburška monarhija – višenacionalna država pod vlašću habzburške dinastije.

Austrijsko carstvo – država uspostavljena 1804. godine.

Napoleonovi ratovi – sukobi koji su promenili političku strukturu Evrope.

Bečki kongres (1814–1815) – međunarodni skup kojim je uspostavljen novi evropski poredak.

Meterni­hov sistem – konzervativni politički poredak usmeren na očuvanje monarhija i sprečavanje revolucija.

Apsolutizam – oblik vladavine u kojem je vlast koncentrisana u rukama monarha.

Revolucije 1848. godine – talas revolucionarnih pokreta koji je zahvatio Evropu.

Nacionalizam – ideologija koja naglašava nacionalni identitet i pravo naroda na političko samoopredeljenje.

Liberalizam – politička ideologija koja naglašava građanske slobode, ustavnost i ograničavanje vlasti.

Austrougarska nagodba (1867) – politički sporazum kojim je stvorena dvojna monarhija.

Dvojna monarhija – zajednička država Austrije i Ugarske sa odvojenim parlamentima i vladama u mnogim unutrašnjim pitanjima.

Slovensko pitanje – politički i nacionalni zahtevi slovenskih naroda unutar monarhije.

Hrvatsko pitanje – borba za političku autonomiju i nacionalna prava Hrvata.

Srpsko pitanje – položaj Srba u Habzburškoj monarhiji i njihovi politički i nacionalni interesi.

Federalizam – ideja preuređenja države kroz širu autonomiju njenih naroda i istorijskih oblasti.

Prvi svetski rat (1914–1918) – rat koji je doveo do konačnog raspada monarhije.

Raspad Austrougarske (1918) – nestanak Habzburške monarhije i nastanak novih država u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.

Najvažnije istorijske prekretnice

1809 – Napoleonovi ratovi

Austrijsko carstvo doživljava nove poraze, a tradicionalni položaj Habzburga u Evropi ozbiljno je uzdrman.

1815 – Bečki kongres

Uspostavlja se novi evropski poredak, a Austrija postaje jedan od glavnih stubova konzervativne evropske politike.

1848 – Revolucije širom Evrope

Izbijaju liberalni, socijalni i nacionalni pokreti koji ozbiljno ugrožavaju opstanak monarhije.

1867 – Austrougarska nagodba

Austrijsko carstvo transformiše se u Austrougarsku, odnosno dvojnu monarhiju.

1878 – Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine

Monarhija širi svoj politički i vojni uticaj na Balkan.

1908 – Aneksija Bosne i Hercegovine

Aneksija izaziva ozbiljnu međunarodnu krizu i dodatno zaoštrava odnose sa Srbijom.

1914–1918 – Prvi svetski rat

Rat iscrpljuje monarhiju i produbljuje njene unutrašnje političke i nacionalne sukobe.

1918 – Raspad monarhije

Nestaje Habzburška monarhija, a na njenoj teritoriji nastaju nove države i političke zajednice.

Najvažnije istorijske i političke ideje

1. Višenacionalna država i nacionalizam: Habzburška monarhija pokušavala je da sačuva jedinstvo različitih naroda, ali je jačanje nacionalnih pokreta postepeno potkopavalo njenu strukturu.

2. Dinastija i državna stabilnost: Habzburška dinastija predstavljala je osnovni simbol političkog kontinuiteta i zajedničke državnosti.

3. Austrijsko-mađarski kompromis: Nagodba iz 1867. rešila je deo problema monarhije, ali nije obezbedila ravnopravnost svih njenih naroda.

4. Srednja Evropa i Balkan: Monarhija je bila ključni politički činilac u srednjoj Evropi i na Balkanu, a njeni interesi često su dolazili u sukob sa nacionalnim pokretima susednih država.

5. Nerešeno nacionalno pitanje: Nedostatak političkog modela koji bi zadovoljio različite nacionalne zahteve predstavljao je jednu od dugoročnih slabosti monarhije.

6. Rat i raspad imperije: Prvi svetski rat nije bio jedini uzrok propasti monarhije, ali je ubrzao i konačno doveo do raspada njenih institucija.
Poseban značaj knjige za srpsku istoriju

Knjiga je posebno korisna za razumevanje položaja Srba u Habzburškoj monarhiji i odnosa između Beča, Budimpešte i Beograda.

Važno je obratiti pažnju na:

Srbe u Vojvodini i njihov položaj unutar Ugarske.

Vojnu granicu i njenu ulogu u odbrambenom sistemu monarhije.

Revolucionarnu 1848. godinu i političke zahteve Srba.

Hrvatsko-srpske političke odnose u okviru monarhije.

Austrougarsku okupaciju i aneksiju Bosne i Hercegovine.

Odnose Austrougarske i Kraljevine Srbije.

Sarajevski atentat i izbijanje Prvog svetskog rata.

Ulogu raspada monarhije u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine.

Suštinska poruka knjige

Habzburška monarhija bila je složena politička zajednica čija je stabilnost zavisila od ravnoteže između dinastičkog autoriteta, istorijskih tradicija i nacionalnih interesa.

Njena propast pokazuje koliko je teško održati višenacionalnu državu kada se političke institucije ne prilagođavaju promenama društva i jačanju nacionalne svesti.

Autor: Alan Džon Persival Tejlor

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 85990799
Clio 2001 334 strane

odlična očuvanost

zpk

Knjiga Habzburška monarhija 1809–1918 predstavlja značajnu istorijsku studiju o političkom, društvenom i nacionalnom razvoju Habzburške monarhije tokom poslednjih 109 godina njenog postojanja.

A. Dž. P. Tejlor prati razvoj monarhije od Napoleonovih ratova i slabljenja tradicionalnog evropskog poretka, preko revolucija 1848. godine i stvaranja Austrougarske 1867. godine, sve do raspada carstva na kraju Prvog svetskog rata.

Autor posebnu pažnju posvećuje dinastiji Habzburga, apsolutizmu, liberalizmu, nacionalizmu i stalnim sukobima između različitih naroda koji su živeli u okviru ove višenacionalne države.

Jedna od centralnih tema knjige jeste pokušaj očuvanja političkog jedinstva države sastavljene od brojnih naroda, jezika, religija i istorijskih tradicija.

Tejlor objašnjava kako su Austrijanci, Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci, Ukrajinci, Hrvati, Srbi, Slovenci, Rumuni i drugi narodi imali različite političke interese i predstave o budućnosti monarhije.

Posebno je značajan prikaz Austrougarske nagodbe iz 1867. godine, kojom je uspostavljena dvojna monarhija, kao i posledica tog političkog kompromisa po ostale narode carstva.

Knjiga se završava analizom Prvog svetskog rata i konačnog raspada Habzburške monarhije 1918. godine.

Ključne reči

Habzburzi – vladarska dinastija koja je vekovima upravljala srednjoevropskim prostorom.

Habzburška monarhija – višenacionalna država pod vlašću habzburške dinastije.

Austrijsko carstvo – država uspostavljena 1804. godine.

Napoleonovi ratovi – sukobi koji su promenili političku strukturu Evrope.

Bečki kongres (1814–1815) – međunarodni skup kojim je uspostavljen novi evropski poredak.

Meterni­hov sistem – konzervativni politički poredak usmeren na očuvanje monarhija i sprečavanje revolucija.

Apsolutizam – oblik vladavine u kojem je vlast koncentrisana u rukama monarha.

Revolucije 1848. godine – talas revolucionarnih pokreta koji je zahvatio Evropu.

Nacionalizam – ideologija koja naglašava nacionalni identitet i pravo naroda na političko samoopredeljenje.

Liberalizam – politička ideologija koja naglašava građanske slobode, ustavnost i ograničavanje vlasti.

Austrougarska nagodba (1867) – politički sporazum kojim je stvorena dvojna monarhija.

Dvojna monarhija – zajednička država Austrije i Ugarske sa odvojenim parlamentima i vladama u mnogim unutrašnjim pitanjima.

Slovensko pitanje – politički i nacionalni zahtevi slovenskih naroda unutar monarhije.

Hrvatsko pitanje – borba za političku autonomiju i nacionalna prava Hrvata.

Srpsko pitanje – položaj Srba u Habzburškoj monarhiji i njihovi politički i nacionalni interesi.

Federalizam – ideja preuređenja države kroz širu autonomiju njenih naroda i istorijskih oblasti.

Prvi svetski rat (1914–1918) – rat koji je doveo do konačnog raspada monarhije.

Raspad Austrougarske (1918) – nestanak Habzburške monarhije i nastanak novih država u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.

Najvažnije istorijske prekretnice

1809 – Napoleonovi ratovi

Austrijsko carstvo doživljava nove poraze, a tradicionalni položaj Habzburga u Evropi ozbiljno je uzdrman.

1815 – Bečki kongres

Uspostavlja se novi evropski poredak, a Austrija postaje jedan od glavnih stubova konzervativne evropske politike.

1848 – Revolucije širom Evrope

Izbijaju liberalni, socijalni i nacionalni pokreti koji ozbiljno ugrožavaju opstanak monarhije.

1867 – Austrougarska nagodba

Austrijsko carstvo transformiše se u Austrougarsku, odnosno dvojnu monarhiju.

1878 – Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine

Monarhija širi svoj politički i vojni uticaj na Balkan.

1908 – Aneksija Bosne i Hercegovine

Aneksija izaziva ozbiljnu međunarodnu krizu i dodatno zaoštrava odnose sa Srbijom.

1914–1918 – Prvi svetski rat

Rat iscrpljuje monarhiju i produbljuje njene unutrašnje političke i nacionalne sukobe.

1918 – Raspad monarhije

Nestaje Habzburška monarhija, a na njenoj teritoriji nastaju nove države i političke zajednice.

Najvažnije istorijske i političke ideje

1. Višenacionalna država i nacionalizam: Habzburška monarhija pokušavala je da sačuva jedinstvo različitih naroda, ali je jačanje nacionalnih pokreta postepeno potkopavalo njenu strukturu.

2. Dinastija i državna stabilnost: Habzburška dinastija predstavljala je osnovni simbol političkog kontinuiteta i zajedničke državnosti.

3. Austrijsko-mađarski kompromis: Nagodba iz 1867. rešila je deo problema monarhije, ali nije obezbedila ravnopravnost svih njenih naroda.

4. Srednja Evropa i Balkan: Monarhija je bila ključni politički činilac u srednjoj Evropi i na Balkanu, a njeni interesi često su dolazili u sukob sa nacionalnim pokretima susednih država.

5. Nerešeno nacionalno pitanje: Nedostatak političkog modela koji bi zadovoljio različite nacionalne zahteve predstavljao je jednu od dugoročnih slabosti monarhije.

6. Rat i raspad imperije: Prvi svetski rat nije bio jedini uzrok propasti monarhije, ali je ubrzao i konačno doveo do raspada njenih institucija.
Poseban značaj knjige za srpsku istoriju

Knjiga je posebno korisna za razumevanje položaja Srba u Habzburškoj monarhiji i odnosa između Beča, Budimpešte i Beograda.

Važno je obratiti pažnju na:

Srbe u Vojvodini i njihov položaj unutar Ugarske.

Vojnu granicu i njenu ulogu u odbrambenom sistemu monarhije.

Revolucionarnu 1848. godinu i političke zahteve Srba.

Hrvatsko-srpske političke odnose u okviru monarhije.

Austrougarsku okupaciju i aneksiju Bosne i Hercegovine.

Odnose Austrougarske i Kraljevine Srbije.

Sarajevski atentat i izbijanje Prvog svetskog rata.

Ulogu raspada monarhije u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine.

Suštinska poruka knjige

Habzburška monarhija bila je složena politička zajednica čija je stabilnost zavisila od ravnoteže između dinastičkog autoriteta, istorijskih tradicija i nacionalnih interesa.

Njena propast pokazuje koliko je teško održati višenacionalnu državu kada se političke institucije ne prilagođavaju promenama društva i jačanju nacionalne svesti.

Autor: Alan Džon Persival Tejlor
85990799 Habzburška monarhija 1809-1918. - A. Dž. P. Tejlor

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.