ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2014
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

08400) ORUŽNIŠTVO NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE , Davor Kovačić , Despot Infinitus / Hrvatski institut za povijest Zagreb 2014 ,
Oružništvo ili žandarmerija je pomoćni rod vojske koji služi za održavanje javnog reda i sigurnosti. Oružništvo je vojna postrojba zadužena za obavljanje redarstvenih zadaća, iako može obavljati i neke vojne zadaće, a često služi i za obavljanje humanitarnih misija (npr. traganje i spašavanje). Ovisno o državama, oružništvo može biti u nadležnosti ministarstva obrane ili ministarstva unutarnjih poslova, odnosno u nadležnosti oba ministarstva. U nekim državama se za oružništvo upotrebljava izraz vojna policija, međutim vojna policija ima ovlasti postupati samo prema vojnim osobama. Oružništvo je glavna spona između redarstva i vojske, posebno dobro osposobljeno za situacije koje nadilaze mogućnosti redarstva, ali još ne opravdavaju uporabu vojske. Obično redarstvo obavlja redarstvenu službu u gradu, a oružništvo u manjim mjestima i na selu.

Oružništvo u banskoj Hrvatskoj djelovalo je u sklopu Kraljevsko ugarskog hrvatsko – slavonskog oružničkog zapovjedništva, koje je imalo stožer u Zagrebu, a službeni jezik hrvatskog oružništva bio je hrvatski. Oružništvo u Dalmaciji i Istri ostalo je nakon Austro-Ugarske nagodbe u sklopu Carsko – kraljevsko oružništva. Takvo se stanje u osnovi održalo do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918.

U jugoslavenskoj žandarmeriji odražavala se srpska dominacija, a pripadnici bivšeg hrvatskog oružništva bili su malobrojni i zapostavljeni. Žandarmerija Kraljevine Jugoslavije isticala se u provođenju terora režima. Uspostavom Banovine Hrvatske bezuspješno se pokušalo kadrovskim promjenama da žandarmerija barem u nekim segmentima prestane biti izvor državne represije u Hrvatskoj. Odnos između mjesnih (hrvatskih) vlasti i pripadnika žandarmerije često je bio napet i pun nesuglasica i sukoba. Uredba o oružništvu Banovine Hrvatske potpisana je 5. travnja 1941., međutim, ubrzo je započeo napad osovinskih sila na Jugoslaviju te je ova uredba kao i ostale odluke ostala samo formalna. Ipak, ta je Uredba bila temeljem početne organizacije oružništva u novo uspostavljenoj NDH.

Uspostavom NDH nove vlasti su oružništvu namijenile ulogu jednog od nositelja režima. Nastojalo se da rad i djelovanje oružništva nema ništa zajedničkog s djelovanjem oružnika u bivšoj državi na području Nezavisne Države Hrvatske. Isticano je da Oružništvo NDH mora raditi za probitke hrvatske države, hrvatskog naroda, a napose hrvatskog seljačkog naroda. Međutim, ubrzo se pokazalo da za ustaške vlasti oružništvo nije dovoljno pouzdano. Uspostavom NDH u oružništvu većinu su činili bivši jugoslavenski žandari, pa ih u početku niti dio srpskog stanovništva nije doživljavao posve neprijateljski. U brojnim izvještajima oružništvo je izvještavalo i o samovolji ustaša koje je često pogoršavala sigurnosno stanje u selima i manjim gradovima. Ubrzo su vlasti NDH oružništvo „očistili“ i popunili svojim ljudima. Naime, bio je aktiviran i određen broj bivših austrougarskih i oružničkih časnika koji nisu služili u Kraljevini Jugoslaviji ili su bili umirovljeni. Većina Srba, odnosno pravoslavaca koji su bili oružnici, odnosno žandari za vrijeme bivše Jugoslavije je otpuštena, ali je bilo pojedinaca koji su zadržani u službi. Pri tome se željelo spriječiti zlostavljanje oružnika Srba, odnosno pravoslavaca, a one koji su počinili zločine da se uhite i stave pred sud.
SADRŽAJ

Predgovor
Uvod
Dosadašnji rezultati historiografije u proučavanju oružništva NDH

PRVI DIO: Uloga oružništva (žandarmerije) u društvu kroz povijest
Posebnosti oružništva (žandarmerije) u usporedbi s redarstvenim (policijskim) i vojnim sustavima
Povijest oružništva u Hrvatskoj
Žandarmerija Kraljevine Jugoslavije

DRUGI DIO: Djelovanje oružništva i uspostava Nezavisne Države Hrvatske
TREĆI DIO: Ustroj, hijerarhija i organizacija službe oružništva NDH
Ustroj oružništva NDH
Hijerarhija oružništva NDH i oružnički činovi
Obavljanje oružničke službe – osobine i ponašanje oružnika prigodom obavljanja službe

ČETVRTI DIO: Osnovna obilježja djelovanja oružništva NDH 1941. – 1945.
Osnovna obilježja djelovanja oružništva tijekom 1941. godine
Napadi na oružništvo 1941. godine
Osnovna obilježja djelovanja oružništva tijekom 1942. godine
Napadi na oružništvo 1942. godine
Osnovna obilježja djelovanja oružništva tijekom 1943. godine
Napadi na oružništvo 1943. godine
Osnovna obilježja djelovanja oružništva tijekom 1944. godine i do sloma NDH
Suradnja oružnika s partizanima
Povratak oružnika iz partizanskog i četničkog zarobljeništva

PETI DIO: Odnos Oružništva NDH prema Kraljevini Italiji
Odnos Oružništva NDH i Kraljevine Italije do potpisivanja Rimskih ugovora
Odnos Oružništva NDH i Italije nakon potpisivanja Rimskih ugovora
Odnos Oružništva NDH prema Kraljevini Italiji 1942. – 1943. godine
Oružništvo poslije kapitulacije Italije i uspostava vlasti NDH u bivšoj Drugoj zoni

ŠESTI DIO: Odnos Oružništva NDH prema Trećem Reichu
Odnos Oružništva NDH prema Trećem Reichu do kapitulacije Italije
Odnos Oružništva NDH prema Trećem Reichu poslije kapitulacije Italije

SEDMI DIO: Odnos Oružništva s redarstvenim , vojnim i sudskim vlastima
Odnos oružništva s Ministarstvom unutarnjih poslova, Ravnateljstvom za javni red i sigurnost i Ustaškom nadzornom službom
Odnos Eugena Dide Kvaternika, ravnatelja RAVSIGUR-a i zapovjednika UNS-a sa zapovjednikom oružništva Vilkom Pečnikarom
Odnos oružništva s domobranstvom NDH
Odnos oružništva prema ustašama, Ustaškoj vojnici i ostalim ustaškim postrojbama

Oružništvo i sudstvo NDH

OSMI DIO
Položaj Srba u oružništvu NDH
DEVETI DIO
Popunjavanje i izobrazba oružništva
Javne priredbe i manifestacije za oružnike pitomce
DESETI DIO
Smještaj, moral i stega oružnika
JEDANAESTI DIO
Procjene o brojčanom stanju oružništva
Zaključak
Prilozi
Izvori i literatura
Summary
Kazalo osoba
Dodatak
Kronologija važnijih događaja u NDH 1941.-1945.
Kratice
Bilješka o autoru
mek povez, format 16,5 x 24 cm , latinica, ilustrovano, 390 strana