ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1971
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Đurić, Tomislav
Feletar, Dragutin
Naslov Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske / Tomislav Đurić, Dragutin Feletar
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1981
Izdanje [2. dopunjeno izd.]
Izdavanje i proizvodnja Varaždin : `Varaždin`, 1981 (Varaždin : `Varaždin`)
Fizički opis 198 str. : ilustr. ; 24 cm
(Broš.)
Napomene Tiraž 3.000
Bilješke o autorima: str. 196
Bibliografija: str. 194-195.
Predmetne odrednice Dvorci – Hrvatska

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU
Prvo izdanje knjige „Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske“ izašlo je u nakladi KPD „Zrinski“ u Čakovcu 1971. godine, te je bilo u roku nekoliko mjeseci rasprodano, iako je naklada bila razmjerno visoka – 3200 primjeraka. S obzirom na zanimanje za ovakvo štivo, NIŠRO Varaždin odlučio je da tiska drugo izdanje u gotovo istovjetnoj nakladi.
Baš kao i prvo izdanje, ova knjiga koja je pred vama nema velikih pretenzija. Dakle, ona je koncipirana tako da u vrlo kratkim tekstovima navede neke osnovne podatke o starim gradovima i dvorcima sjeverozapadne Hrvatske, to jest da svakom onom koji želi posjetiti ta stara zdanja poda nešto više podataka nego što bi to našao u kakvom turističkom vodiču. U ovakvom obliku, drugo je bilo i teško učiniti, jer o svakom gradu ili objektu koji se obrađuje u ovoj knjizi, mogla bi se napisati cijela knjiga ili barem studija. Međutim, to očito nije bila namjera sastavljača ove knjige.
Osnovni poriv za sastavljanje ove knjige bila je želja da se još jednom upozori na vrijedne kulturno-povijesne objekte, koji još i danas postoje u ovom dijelu SR Hrvatske, kako bismo ih više posjećivali i, što je osnovno, kako bismo im posvetili više pažnje i bolje ih čuvali. Većina spomenutih objekata nije u sjajnom stanju, dapače mnogi propadaju vrlo brzo i nepovratno. Ova knjiga također postavlja pitanje: da li tako mora biti i koliko smo sami odgovorni za takvo stanje?! Dakle, pozivamo vas da pođete u posjet tim starim zdanjima, da zagledate u njihova njedra, da na licu mjesta ustanovite njihovu nesumnjivu umjetničku i povijesnu vrijednost, te da na temelju tih saznanja budete uključeni u plejadu onih koji bi trebali i morali poraditi na njihovu spašavanju. Radi naše, a još više radi dolazećih generacija.
Stara zdanja nijemi su svjedoci i radosnih i tužnih trenutaka naše povijesti, ona su mjesto gdje se uči za bolju sadašnjicu i sutrašnjicu. U mnogima od njih mučeni su i zlostavljani kmetovi i seljaci, nemoćni i potlačeni, u nekima su mučeni i pogubljivani napredni ljudi, revolucionari i komunisti. Trebamo posjetiti ta mjesta zbog odavanja pošte takvim žrtvama, ali i prvenstveno zbog toga da na tim primjerima učimo kako takvih nepravdi ne bi više bilo. Neka stara zdanja podsjećaju nas pak, i na svijetle trenutke naše povijesti: tu su održani i osnivački sastanci partizanskih jedinica, napredne konferencije i slično. Stara zdanja su mjesto pijeteta i učenja, ona ne bi smjela nestati s lica zemlje jer najrječitije govore o dobrom i zlom što je prošlo na ovom tlu.
U odnosu na prvo izdanje, ova druga naklada ima ponešto dopunjenih i izmijenjenih mjesta. Dopune se prvenstveno odnose na obradu nekoliko novih lokaliteta na području općine Križevci (Veliki Kalnik, Mali Kalnik, Križevci, Gornja Rijeka), čime smo nekako zaokružili područje sjeverozapadne Hrvatske (u prvom izdanju bili su obrađeni samo lokaliteti u općinama Varaždin, Novi Marof, Ivanec, Ludbreg, Čakovec i Koprivnica). Uz to, dodali smo i podatke za još neka stara zdanja u Podravini: Legrad, Pepelara, Kalinovac, Peteranec i Grabrovnica, te Međimurju: Željezna Gora, Banfi-Tkalec i varaždinskom kraju: Cerje-Nebojse i Pišćanovec. I neki drugi tekstovi iz prvog izdanja doživjeli su stanovite izmjene, kao, primjerice, o Martijancu, Ludbregu, Velikom Bukovcu, Koprivnici, Đurđevcu, Štrigovi, Šenkovcu, Čakovcu, Pribislavcu, Donjoj Dubravi i još nekima. Naravno, nadopunjeni su podaci o autorima, a uvelike je povećan i broj naznačenih naslova literature (uz koju smo podosta koristili i izvornih arhivskih i muzejskih podataka). Određenih izmjena ima i u izboru fotografija. Međutim, sve ove izmjene i nadopune nisu bitnije izmijenile prvo izdanje, pa praktički tri četvrtine materijala (tekstovnog i slikovnog) prenosimo iz prve knjige. S tim u vezi, možda i neki izmijeti podaci o sadašnjem korištenju starih zdanja ne odgovaraju stvarnom stanju.
Valja ovom prigodom spomenuti da autori već više godina rade na prikupljanju obimne građe o starim zdanjima cijele panonske Hrvatske (od Iloka do Bosiljevgrada), te da je fotografirano oko 500 profanih i sakralnih spomenika. Ova građa bit će slijedećih godina sređena u nekoliko knjiga, koje će se, ukoliko bude materijalnih sredstava, postupno objavljivati.
Koristimo i ovu priliku da se svima koji su nam pomogli kod sastavljanja ove knjige još jednom iskreno i drugarski zahvalimo, a veliku zahvalnost dugujemo i izdavaču – kolektivu NIŠRO Varaždin.
U Varaždinu, ožujka 1981. godine.
Tomislav ĐURIĆ
Dragutin FELETAR

Kazalo
Predgovor drugom izdanju 5
Varaždin: Glavni grad Hrvatske u XVIII. stoljeću 9
Starogradska tvrđava Varaždin: Najjača utvrda hrvatske kraljevine 17
Biškupec: Seljačka buna 22
Jalžabet: Sijelo obitelji Bedeković 24
Čalinec i Kalinovec: Patačićeve kurije 26
Krkanec-Vidovec: „Vinsko sveučilište“ grofa Patačića 29
Ilija (Obrež): „Vu ime vina, punča i krampampule – stramen“ 34
Opeka: U sjeni čuvenog arboretuma 36
Beretinec: Orešekova kurija 40
Komar: Utvrda „bijelih fratara“ 43
Zelendvor: Grobnica grofova Draškovića i Bombellesa 45
Kneginec: Kolijevka starog Varaždina 48
Šaulovec: U vrtu jabuka i ruža 51
Vinica: Pravica sramotnog stupa 53
Seketin: Etnografska zbirka Varaždinbrijega 59
Križovljangrad: Posjed Karla Veseljaka 62
Trakošćan: Biser Hrvatskog zagorja 64
Bajnski dvori: Riznica evropske umjetnosti 68
Kamenica: Čuvar Ravnogorskih vrata 72
Cerje Nebojse: Prkos pred Turcima 74
Maruševec: Postojbina obitelji Vragović 76
Klenovnik: Hrvatski saborni grad 80
Fallerovo (Pahinsko): „Tatek Mikula“ 84
Čukovec: Ilirska ili ranohrvatska tvrđava? 86
Jurketingec: Klasicistički dvorac grofova Oršić 88
Novi Marof: Sijelo obitelji Erdödy 90
Varaždinske Toplice: Voda koja znači život 93
Pišćanovec: Ljetnikovac zagrebačkog Kaptola 98
Bisag: Dom pjesnika Begovića 100
Pusta Bela – Podbela – Bela: Od Templara do Iliraca 103
Grebengrad: Krvnička sjekira ispod Lubenjaka 108
Čanjevo: Tvrđava i kurija u kalničkim šljivicima 111
Čakovec: Sjaj Zrinskih 113
Šenkovec-Ksjapa: Grobovi Zrinskih 118
Pribislavec: Ciganska glazba Eugena Festetića 122
Štrigova: Biser gornjeg Međimurja 125
Banfi i Tkalec: Idila kralja Korvina 128
Željezna Gora: U slavu vina 131
Donja Dubrava-Donji Vidovec: Fljojsari obitelji Hirschler 133
Martijanec: Zloglasni Pavao Rauch 137
Ludbreg: Taj ludi brijeg 141
Veliki Bukovec: Naš dobričina – grof Drašković 144
Rasinja: Opoj i grofovi Inkey 149
Koprivnica: Ni kamen na kamenu 154
Peteranec: Vojna krajina – krvava haljina 161
Pepelara: Tone pepela i 99 mjesnika 163
Legrad: Zrinski – kapetani legradski 166
Đurđevac: Ulama-beg i „Picoki“ 170
Kalinovac: Graničarska „štacija“ 175
Grabrovnica: Rodna kuća Petra Preradovića 177
Križevci: Grad krvavog sabora i vinskih štatuta 179
Veliki Kalnik: Postojbina plemenitaša – šljivara 185
Mali Kalnik: Skrovište „Crne kraljice“ 188
Gornja Rijeka: Grof – pustinjak 191
Literatura 194
Bilješke o autorima 196

TOMISLAV ĐURIĆ rođen je 23. rujna 1938. godine u Novoj Gradiški. Gimnaziju je završio u Daruvaru, a Novinarsku školu u Beogradu. Dosad djelovao kao profesionalni novinar, a sada radi u NIŠRO Varaždin. U svojem novinarskom i publicističkom radu posebno se opredijelio za proučavanje i popularizaciju kulturno-povijesnih spomenika i planinarstva.
Uz brojne novinarske i publicističke članke i radove u našim listovima i časopisima, dosad je objavio i slijedeće knjige: „Navik on živi ki zgine pošteno“ (zajedno s D. Feletarom), 1971; „Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske“ (zajedno s D. Feletarom), 1971; „U zemlji Kira Velikog“ 1972; „Iz prošlosti novogradiškog kraja“ 1974; „Iz slavonske povijesti XVII. stoljeća“ 1975; „Barokno slikarstvo Ivana Rangera“ 1976; „Od Drave do Perzijskog zaljeva“ 1977; „Hrvatsko zagorje“ (zajedno sa Z. Smerkeom) 1976; „Ravna Gora“ (zajedno sa Z. Smerkeom) 1980; „Srednjovjekovni gradovi slavonskog gorja“ 1981, a u pripremi mu je i knjiga „Po svilenom putu“.

DRAGUTIN FELETAR rođen je 10. srpnja 1941. godine u Velikom Otoku, gimnaziju je završio u Varaždinu, a Prirodoslovno-matematički fakultet (zemljopis) u Zagrebu. Dosad je objavio nekoliko tisuća članaka i radova u novinama, časopisima i stručnim glasilima u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Zagrebu, Ljubljani i drugdje, a suradnik je i organizacije UNIDO. Bio urednik nekoliko listova u Čakovcu i Koprivnici, te pokretač i urednik nekih periodika („Podravski zbornik“, „Kajkavski kalendar“, „Muzejski vjesnik“). Danas radi u „Podravki“ u Koprivnici.
Dosad je objavio trideset knjiga uglavnom s područja povijesne publicistike i zemljopisa. Među najznačajnije objavljene knjige pripadaju: „Iz povijesti Međimurja“ 1968, „Legrad“ 1971, Monografija MTC Čakovec 1973, „Podravina“ 1973, „Štrajkovi u Međimurju između dva svjetska rata“ 1975, Monografija ZIVT Zabok 1976, „Glazbeni život Koprivnice“ 1977, „Ogranak Seljačke sloge Prelog“ 1977, HPD „Rodoljub“ Virovitica 1980, Monografija „Prilozi za povijet Podravke“ 1980. i druge. Objavio je i tri zbirke kajkavskih pjesama, te zbirku putopisa i eseja „Podravinom i Međimurjem“ (1980).

MG P42 (L)