ISBN: Ostalo
Godina izdanja: ???
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

STANISLAV KRAKOV

PLAMEN ČETNIŠTVA

Izdavač - ???

Godina - ???

288 strana

20 cm

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Šta znamo o četnicima?

PRE POČETKA
Velika Begovica
Kumanovski ustanak
Raspeće Božinčetovo
Bojko iz Algunje
Smrt Spire Crnevića Golemdžiojskog
Mladen Čakr-paša
Veljan kapetan
Buna u Demir Hisaru
Micko iz Latova
Godine smrti i tajne borbe

PRVE ODBRANE
Susret dr Gođevca i Stojana Donskog
Kod `Crnog konja`
Osveta Stevana Ćele
`Sloboda ili smrt`
Žurdan Žorž
Kraj Ćor Zaima nasilnika
Postanak srpskog komiteta
U plamenu
`Jabolke za Turcite`
Trgovački pomoćnik Voja
Četovanje vojvode Gligora
Noćni sastanak na Seravi
Savatije Milošević
Mladost Todora Algunjskog
Zaseda na Pčinji
Oružanje Domorovaca
Kitan iz Karbunice
Zlate se moli za pokoj svoje duše
Povratak staroga vojvode
Neostvareni pokušaji

U BORBI
Četnička zakletva
`Šuplji kamen` grobnica četnička
Krvava žetva
Daskal Babunski
Krsta Trgoviški
Baceta Rujanac
Micko i dame
Golemiot sa Kozjaka
Zimsko četovanje Koste Pećanca
Jelena iz Kučkareva
Tamnovanje kaluđera Vasilija
`Prota za protu`
Studenti - četnici
Gajde spasenja
Jovan dugački
Sedam mučenika
Četničke noći
Durak Spahijino čekanje
Komitsko proleće u Karadagu
`Naredbata e izvršena`
Čelopek
Naum iz Nebregova
Seoski čuvar Stojče
Stevanova pesma
Samrtno kolo četničko


`Nakon nekoliko knjiga i nesumnjive književne i društvene etabliranosti, Krakov se odlučuje da napiše dokumentarističku prozu, roman-dokument o razvoju i konačnom institucionalizovanju četničke ideje kao nukleusa borbe za slobodu. Da li je tada već video i sumnjao da je borba za slobodu Srba u Južnoj Srbiji utopljena u kompromisnu ideologiju jugoslovenstva kao integralno južnosrbijansko četništvo u navodno slovenofilstvo iza kojeg se krila bugarska egzarhistička velikodržavna ideja?

U prvom prikazu Plamena četništva Dragan Aleksić piše: „Sto skica za sto romana, to je Plamen četništva, sto motiva za sto neviđenih tragedija, sto osnova za sto poema, sve to je dato tu, kao jedan arhiv i jedan definitivni obrazac, kako se može i kako se jedino sme pisati o svem tom, pa da valja, da znači nešto, da nas ubedi i da nas isto tako raskrvari i rasplače, razneži i pokrene, kao što je umelo da pokrene osećanja piščeva i osećanja onih koji su tu živi ili duhovi na stranicama njegove knjige.“

Ovaj ekspresionistički Aleksićev prikaz, bez obzira na povišenu temperaturu iskaza, pravilno i tačno imenuje osnovne vrednosti ove knjige. (Petar V. Arbutina)`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.