| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 167
Godina izdanja: 2002
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: Paskal Mladenović Zelinjac
Naslov: „Iz prošlosti bosanske: istorija Bosne i Hercegovine do pada kraljevstva 1463”
Izdavač: Slobodna knjiga, Beograd
Godina: 2002
Obim: 125 str.
Reprint iz 2002.
Knjiga je prvobitno objavljena 1907. godine u Sarajevu, u izdanju Srpske dioničke štamparije. Tekst je zapravo preštampan iz tadašnjeg lista za politiku, prosvetu i privredu pod nazivom „Srpska riječ”.
Izdavačka kuća Slobodna knjiga iz Beograda (priredio Vladimir Maksimović) objavila je 2002. godine fototipsko izdanje ove knjige na ćirilici pod kraćim i prepoznatljivijim naslovom „Istorija Bosne i Hercegovine do pada kraljevstva 1463”.
Autor u delu analizira i osvetljava staru prošlost i istorijske prilike na prostorima Bosne i Hercegovine od ranijih perioda srednjeg veka, pa sve do 1463. godine, odnosno do turskog osvajanja i pada srednjovekovnog Bosanskog kraljevstva.
S obzirom na to da je tekst ove knjige prvobitno izlazio u nastavcima u sarajevskom listu „Srpska riječ” (politički i društveni list koji je izlazio od 1905. do 1914. godine), Mladenović-Zelinjac je najverovatnije bio saradnik, novinar ili publicista okupljen oko ovog kruga srpske inteligencije u Bosni i Hercegovini početkom 20. veka.
Dodatak prezimenu „Zelinjac” u to vreme je često označavao geografsko poreklo autora (npr. da je rodom iz mesta Zelinja kod Gradačca ili nekog sličnog lokaliteta), što je bila česta praksa među piscima i hroničarima tog doba kako bi se bliže identifikovali ili se potpisali pod pseudonimom.
On nije bio akademski istoričar u modernom smislu te reči (poput njegovih savremenika Vladimira Ćorovića ili kasnijih istraživača), već hroničar i javni radnik. Njegova namera bila je da kroz novinske članke, a potom i kroz knjigu štampanu 1907. godine, širem čitalaštvu u austrougarskoj Bosni ponudi pregled domaće prošlosti i ojača nacionalnu svest kroz istorijski narativ.
Zbog političkih previranja, Prvog svetskog rata i gašenja lista „Srpska riječ” nakon Sarajevskog atentata 1914. godine, mnogi tragovi o manje istaknutim autorima iz tog perioda su izgubljeni.