pregleda

Žak le Gof - NASTANAK ČISTILIŠTA


Cena:
2.990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

alenemigrant (6099)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12566

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1992
ISBN: 86-7543-029-9
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Potpis u dnu najavnog lista, inače dobro očuvano.

Autor - osoba Le Goff, Jacques, 1924-2014 = Le Gof, Žak, 1924-2014
Naslov Nastanak čistilišta / Žak Le Gof ; prevela s francuskog Ivanka Pavlović
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1992
Izdavanje i proizvodnja Sremski Karlovci ; Novi Sad : Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1992 (Novi Sad : Prosveta)
Fizički opis 351 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Marković Pavlović, Ivanka, 1925-2010 (prevodilac)
Zbirka Biblioteka Theoria
(Broš.)
Napomene Prevod dela: La naissance du Purgatoire / Jacques Le Goff.
Predmetne odrednice Čistilište

Nastanak čistilišta (La Naissance du Purgatoire) jedno je od najpoznatijih dela francuskog istoričara Žaka Le Gofa i značajna studija iz oblasti istorije mentaliteta, religijskih predstava i srednjovekovne kulture. U knjizi autor prati kako se tokom dugog vremenskog perioda oblikovala ideja o čistilištu kao posebnom mestu zagrobnog sveta, smeštenom između raja i pakla.
Le Gof pokazuje da hrišćanstvo od samih početaka poznaje predstave o molitvama za mrtve, posmrtnom očišćenju i privremenim kaznama, ali da čistilište kao jasno određeno „treće mesto“ nije postojalo od početka. Njegova ključna teza jeste da se ono kao zaseban prostor i preciznije definisana teološka kategorija konačno oblikuje tokom XII veka, u vreme velikih društvenih, ekonomskih, intelektualnih i religijskih promena u zapadnoj Evropi.
Autor počinje od antičkih predstava o drugom svetu, Platona, Vergilija, ranog hrišćanstva i crkvenih otaca, a zatim prati razvoj ideje kroz Avgustina, Grgura Velikog, srednjovekovne vizije zagrobnog sveta, monašku književnost i sholastičku teologiju. Posebno analizira trenutak kada se javlja izraz purgatorium i kada se predstava o procesu očišćenja pretvara u predstavu o konkretnom mestu.
Za Le Gofa nastanak čistilišta nije samo pitanje teološke doktrine. On ga povezuje sa promenama u shvatanju vremena, prostora, greha, kazne, pravde i pojedinca. Razvoj čistilišta omogućava finiju podelu grešnika: čovek više ne mora nužno pripadati samo kategoriji spasenih ili osuđenih, već može biti privremeno kažnjen i očišćen pre konačnog spasenja.
Veliku pažnju Le Gof posvećuje i odnosu živih i mrtvih. Molitve, mise, zadužbine i dobra dela živih mogu da pomognu dušama u čistilištu, čime se stvara snažna veza između ovog i onog sveta. Autor pokazuje kako je ta predstava uticala na društvene običaje, testamentarnu praksu, crkvene institucije i svakodnevnu religioznost srednjovekovnog čoveka.
Knjiga prati i konačnu pobedu ideje čistilišta u XIII veku, njeno mesto u sholastičkoj teologiji, papskim odlukama i crkvenoj praksi, a završava se analizom Danteove „Božanstvene komedije“, u kojoj čistilište dobija jednu od svojih najpotpunijih književnih predstava.
Nastanak čistilišta je karakterističan primer Le Gofovog načina pisanja istorije: umesto samo političkih događaja i institucija, njega zanimaju predstave, verovanja, simboli i načini na koje su srednjovekovni ljudi zamišljali svet, vreme, smrt i spasenje.

SADRŽAJ
TREĆE MESTO
Ulog čistilišta, 7
Pre čistilišta, 8
Prostor pogodan za razmišljanje, 10
Logika i geneza čistilišta, 11
Promišljanje međuprostora, 12
Slike kazne, oganj, 13
Solidarnost: mrtvi i živi, 17
Spisi čistilišta, 17
Teologija i narodna kultura, 18
PRVI DEO
ONAJ SVET PRE ČISTILIŠTA
1. ANTIČKE MAŠTARIJE
Tri indijska puta, 23
U Iranu: vatra i most, 24
U Egiptu: imaginarno paklo, 26
Silazak u pakao u Grčkoj i Rimu, 26
Jedna filozofija reinkarnacije: Platon, 27
Preteča: Enej u paklu, 29
Gilgameš u paklu, 30
Neutralan i mračan onaj svet: jevrejski „šeol“, 31
Apokaliptička judeo-hrišćanska viđenja, 35
Jedan izvor: Otkrovenje po Pavlu, 40
Jevreji otkrivaju srednji onaj svet, 43
Ima li u Svetom Pismu klice hrišćanskog čistilišta, 45
Hristov silazak u pakao, 48
Molitve za mrtve, 48
Mesto osveženja: refrigerium, 50
Prvo zamišljanje jednog čistilišta: vizija Perpetue, 52
2. OCI ČISTILIŠTA
U Aleksandriji: dva grčka „osnivača“ čistilišta, 55
Latinsko hrišćanstvo: razvoj i neodlučnost onog sveta, 60
Prva otac čistilišta: Avgustin, 64
Monahima smrt: molite se za nju, 65
Posle 413: teške muke očišćenja između smrti i suđenja za one koji nisu baš sasvim dobri, 69
Avgustin i duhovi, 76
Vatra očišćenja i Avgustinova eshatologija, 78
Jedan lažni otac čistilišta: Cezar iz Arla, 81
Ovozemaljske priče o čistilištu: Grgur Veliki, poslednji otac čistilišta, 83
3. RANI SREDNJI VEK: DOKTRINARNI RAZVOJ I PROCVAT VIZIONARSTVA
Avgustinovski onaj svet trojice Španaca, 91
Ostali „varvarski“ drugi svetovi, 93
U Irskoj, 93
U Galiji, 94
U Germaniji, 95
U Velikoj Britaniji, 95
Karolinški i post-karolinški tradicionalizam i ravnodušnost, 96
Onaj svet i jeres, 99
Niz vizionara: putovanja na drugi svet, 100
Nasleđe, 100
„Osnivač“ srednjovekovnih vizija onog sveta: Bed, 104
Dritelmove vizija: mesto određeno za očišćenje, 105
Barokni i sumanuti san o onom svetu: Vetijeva vizija, 108
Politizacija onog sveta: Vizija Karla Debelog, 109
Liturgija: blizu i daleko od čistilišta, 112
Pomeni za mrtve: Klini, 115
DRUGI DEO
XII VEK: NASTANAK ČISTILIŠTA
Vek velikog poleta, 121
4. OGANJ OČIŠĆENJA
Početak XII veka: dostignuća i nedoumice, 123
Jedan svedok kolebanja: Honorijus Augustodunensis, 125
Oganj u manastirskoj sredini, 127
Kod gradskih teologa, 129
U svetovnoj književnosti, 130
Četiri velika teologa i vatra: skica rasprave o kraju sveta, 131
Jedan pariski kanonik: Ig iz svetog Viktora, 131
Jedan cistercit: sveti Bernar, 133
Monah kanonist: Gracijan iz Bolonje, 135
Jedan pariski svetovni učitelj: biskup Petar Lombardarin, 136
Manje značajna svedočanstva, 137
Pariske pogledi, 140
5. „LOCUS PURGATORIUS“: MESTO ZA OČIŠĆENJE
Između 1170. i 1180: o autorima i datumima, 141
Jedan falsifikator čistilišta, 146
Prvi prolaznici u čistilištu: sveti Bernar, 150
Prvi teolozi čistilišta: Petar Pojac i Simon iz Turnea, 151
Parisko proleće i cistercitsko leto, 153
Čistilište i borba protiv jeresi, 154
Zakašnjenje kanonista, 158
Oko 1200. čistilište se ustaljuje, 159
Jedno pismo i jedna propoved Inokentija III, 159
Čistilište i ispovest: Tomas iz Kobhema, 161
Stari i novi rečnik onog sveta, 161
6. ČISTILIŠTE IZMEĐU SICILIJE I IRSKE
Manastirske vizije: aveti, 163
Četiri manastirska putovanja na onaj svet, 166
1. Jedna žena na onom svetu: majka Gibera iz Nožana, 167
2. U Monte Kasinu: Alberik de Setefrati, 169
3. U Irskoj: Onaj svet Tnugdala bez Čistilišta, 173
4. Otkriće u Irskoj: „Čistilište svetog Patrika“, 175
Sicilijanski pokušaj, 185
Približavanje čistilišta paklu i njegove granice, 188
5. LOGIKA ČISTILIŠTA
Onaj svet i napredak pravde, 193
Nove koncepcije greha i kazne, 196
Slučajevi za čistilište: oprostivi gresi, 201
Od dve (ili četiri) do tri: tri vrste grešnika, 203
Logička shema i društvena stvarnost: izmešteno srednje mesto, 206
Promene mentalnih okvira: broj, 209
Prostor i vreme, 211
Preobraćenje na onom svetu i pojedinačna smrt, 211
TREĆI DEO
POBEDA ČISTILIŠTA
8. SHOLASTIČKO ZAVOĐENJE REDA
Nepotpuna pobeda, 219
Čistilište, nastavak zemaljskog okajavanja: Gijom iz Overnja, 223
Čistilište i prosjački učitelji, 227
U franjevaca, 227
1. Od komentara Petra Lombardina do nauke o onom svetu: Aleksandar iz Hejsla, 227
2. Bonaventura i poslednji kraj čoveka, 231
U dominikanaca, 236
3. Sholastički nacrt čistilišta: Albert Veliki, 236
4. Jedan udžbenik teološke vulgarizacije, 243
5. Čistilište u srcu intelektualizma: Toma Akvinski i povratak čoveka Bogu, 245
Odbacivanje čistilišta, 255
6. Jeretici, 255
7. Grci, 258
Prva papska definicija čistilišta (1254), 260
Drugi koncil u Lionu i čistilište (1274), 261
Čistilište i mentaliteti: Istok i Zapad, 263
8. DRUŠTVENA POBEDA: PASTORALA I ČISTILIŠTE
Odbranjeno vreme, 265
Nova putovanja na onaj svet, 271
Čistilište i propovedi: „exempla“, 273
Jedan preteča: Žak iz Vitrija, 274
Dva velika vulgarizatora čistilišta, 275
I. Cistercit Cezar iz Hajsterbaha, 276
Zelenaš iz Liježa: čistilište i kapitalizam, 279
Čistilište je nada, 281
II. Dominikanac Stefan Burbonski i paklenizacija čistilišta, 285
Dominikanci u čistilištu, 290
Čistilište i begine, 292
Čistilište i politika, 293
Čistilište u Zlatnoj legendi, 294
Jedna svetica čistilišta: Lutgarda, 297
Živi i mrtvi: testamenti i knjige umrlih, 299
Čistilište u narodnom jeziku: francuski slučaj, 301
Oprosti za čistilište: jubilej 1300, 303
Uporno protivljenje čistilištu, 304
10. PESNIČKA POBEDA: „BOŽANSTVENA KOMEDIJA“
Danteovski sistem čistilišta, 308
Planina očišćenja, 311
Zakon napretka, 313
Čistilište i gresi, 314
Pred-čistilište, 316
Oganj, 319
Čistilište i pakao: kajanje, 320
Nada, 323
Pomoć živih, 325
Vreme čistilišta, 327
Ka svetlosti, 329
RAZLOG ČISTILIŠTA
Dodatak I: Bibliografija čistilišta, 335
Dodatak II: „Purgatorium“: istorija jedne reči, 336
Dodatak III: Prve slike, 340
Dodatak IV: Najnoviji radovi, 342
Zahvalnost, 347
Žak Le Gof (Jacques Le Goff, 1924–2014) bio je francuski istoričar i jedan od najznačajnijih proučavalaca srednjeg veka u drugoj polovini 20. veka. Rođen je 1. januara 1924. godine u Tulonu, a obrazovao se na prestižnoj École normale supérieure u Parizu. Pripadao je trećoj generaciji istoričara okupljenih oko škole Annales i imao veliki uticaj na razvoj istorije mentaliteta, istorijske antropologije i nove kulturne istorije.
Le Gof se naročito bavio srednjovekovnim shvatanjima vremena, rada, novca, religije, smrti, tela i društvenih grupa. Umesto da srednji vek prikazuje kao statično i mračno razdoblje, naglašavao je njegove unutrašnje promene, intelektualnu živost i dugoročni uticaj na evropsku civilizaciju. Posebno ga je zanimalo kako se velike istorijske promene odražavaju u kolektivnim predstavama i svakodnevnom životu ljudi.
Među njegovim najpoznatijim delima su Nastanak čistilišta, Civilizacija srednjovekovnog Zapada, Srednjovekovni imaginarij, Trgovci i bankari srednjeg veka, studija o Svetom Luju, kao i brojni radovi o srednjovekovnim intelektualcima i istoriji vremena i rada. Bio je dugogodišnji profesor i predsednik École des hautes études en sciences sociales u Parizu i jedan od najuticajnijih francuskih istoričara svoje generacije. Umro je 1. aprila 2014. godine u Parizu.

Tags: Žak Le Gof, Jacques Le Goff, Nastanak čistilišta, La Naissance du Purgatoire, čistilište, srednji vek, srednjovekovna istorija, istorija mentaliteta, istorija religije, hrišćanstvo, zagrobni život, raj i pakao, teologija, sholastika, Dante, Božanstvena komedija, crkvena istorija, religijske predstave, Annales, srednjovekovna kultura, istorijska antropologija

MG P14 (N)


Predmet: 85103639
Potpis u dnu najavnog lista, inače dobro očuvano.

Autor - osoba Le Goff, Jacques, 1924-2014 = Le Gof, Žak, 1924-2014
Naslov Nastanak čistilišta / Žak Le Gof ; prevela s francuskog Ivanka Pavlović
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1992
Izdavanje i proizvodnja Sremski Karlovci ; Novi Sad : Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1992 (Novi Sad : Prosveta)
Fizički opis 351 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Marković Pavlović, Ivanka, 1925-2010 (prevodilac)
Zbirka Biblioteka Theoria
(Broš.)
Napomene Prevod dela: La naissance du Purgatoire / Jacques Le Goff.
Predmetne odrednice Čistilište

Nastanak čistilišta (La Naissance du Purgatoire) jedno je od najpoznatijih dela francuskog istoričara Žaka Le Gofa i značajna studija iz oblasti istorije mentaliteta, religijskih predstava i srednjovekovne kulture. U knjizi autor prati kako se tokom dugog vremenskog perioda oblikovala ideja o čistilištu kao posebnom mestu zagrobnog sveta, smeštenom između raja i pakla.
Le Gof pokazuje da hrišćanstvo od samih početaka poznaje predstave o molitvama za mrtve, posmrtnom očišćenju i privremenim kaznama, ali da čistilište kao jasno određeno „treće mesto“ nije postojalo od početka. Njegova ključna teza jeste da se ono kao zaseban prostor i preciznije definisana teološka kategorija konačno oblikuje tokom XII veka, u vreme velikih društvenih, ekonomskih, intelektualnih i religijskih promena u zapadnoj Evropi.
Autor počinje od antičkih predstava o drugom svetu, Platona, Vergilija, ranog hrišćanstva i crkvenih otaca, a zatim prati razvoj ideje kroz Avgustina, Grgura Velikog, srednjovekovne vizije zagrobnog sveta, monašku književnost i sholastičku teologiju. Posebno analizira trenutak kada se javlja izraz purgatorium i kada se predstava o procesu očišćenja pretvara u predstavu o konkretnom mestu.
Za Le Gofa nastanak čistilišta nije samo pitanje teološke doktrine. On ga povezuje sa promenama u shvatanju vremena, prostora, greha, kazne, pravde i pojedinca. Razvoj čistilišta omogućava finiju podelu grešnika: čovek više ne mora nužno pripadati samo kategoriji spasenih ili osuđenih, već može biti privremeno kažnjen i očišćen pre konačnog spasenja.
Veliku pažnju Le Gof posvećuje i odnosu živih i mrtvih. Molitve, mise, zadužbine i dobra dela živih mogu da pomognu dušama u čistilištu, čime se stvara snažna veza između ovog i onog sveta. Autor pokazuje kako je ta predstava uticala na društvene običaje, testamentarnu praksu, crkvene institucije i svakodnevnu religioznost srednjovekovnog čoveka.
Knjiga prati i konačnu pobedu ideje čistilišta u XIII veku, njeno mesto u sholastičkoj teologiji, papskim odlukama i crkvenoj praksi, a završava se analizom Danteove „Božanstvene komedije“, u kojoj čistilište dobija jednu od svojih najpotpunijih književnih predstava.
Nastanak čistilišta je karakterističan primer Le Gofovog načina pisanja istorije: umesto samo političkih događaja i institucija, njega zanimaju predstave, verovanja, simboli i načini na koje su srednjovekovni ljudi zamišljali svet, vreme, smrt i spasenje.

SADRŽAJ
TREĆE MESTO
Ulog čistilišta, 7
Pre čistilišta, 8
Prostor pogodan za razmišljanje, 10
Logika i geneza čistilišta, 11
Promišljanje međuprostora, 12
Slike kazne, oganj, 13
Solidarnost: mrtvi i živi, 17
Spisi čistilišta, 17
Teologija i narodna kultura, 18
PRVI DEO
ONAJ SVET PRE ČISTILIŠTA
1. ANTIČKE MAŠTARIJE
Tri indijska puta, 23
U Iranu: vatra i most, 24
U Egiptu: imaginarno paklo, 26
Silazak u pakao u Grčkoj i Rimu, 26
Jedna filozofija reinkarnacije: Platon, 27
Preteča: Enej u paklu, 29
Gilgameš u paklu, 30
Neutralan i mračan onaj svet: jevrejski „šeol“, 31
Apokaliptička judeo-hrišćanska viđenja, 35
Jedan izvor: Otkrovenje po Pavlu, 40
Jevreji otkrivaju srednji onaj svet, 43
Ima li u Svetom Pismu klice hrišćanskog čistilišta, 45
Hristov silazak u pakao, 48
Molitve za mrtve, 48
Mesto osveženja: refrigerium, 50
Prvo zamišljanje jednog čistilišta: vizija Perpetue, 52
2. OCI ČISTILIŠTA
U Aleksandriji: dva grčka „osnivača“ čistilišta, 55
Latinsko hrišćanstvo: razvoj i neodlučnost onog sveta, 60
Prva otac čistilišta: Avgustin, 64
Monahima smrt: molite se za nju, 65
Posle 413: teške muke očišćenja između smrti i suđenja za one koji nisu baš sasvim dobri, 69
Avgustin i duhovi, 76
Vatra očišćenja i Avgustinova eshatologija, 78
Jedan lažni otac čistilišta: Cezar iz Arla, 81
Ovozemaljske priče o čistilištu: Grgur Veliki, poslednji otac čistilišta, 83
3. RANI SREDNJI VEK: DOKTRINARNI RAZVOJ I PROCVAT VIZIONARSTVA
Avgustinovski onaj svet trojice Španaca, 91
Ostali „varvarski“ drugi svetovi, 93
U Irskoj, 93
U Galiji, 94
U Germaniji, 95
U Velikoj Britaniji, 95
Karolinški i post-karolinški tradicionalizam i ravnodušnost, 96
Onaj svet i jeres, 99
Niz vizionara: putovanja na drugi svet, 100
Nasleđe, 100
„Osnivač“ srednjovekovnih vizija onog sveta: Bed, 104
Dritelmove vizija: mesto određeno za očišćenje, 105
Barokni i sumanuti san o onom svetu: Vetijeva vizija, 108
Politizacija onog sveta: Vizija Karla Debelog, 109
Liturgija: blizu i daleko od čistilišta, 112
Pomeni za mrtve: Klini, 115
DRUGI DEO
XII VEK: NASTANAK ČISTILIŠTA
Vek velikog poleta, 121
4. OGANJ OČIŠĆENJA
Početak XII veka: dostignuća i nedoumice, 123
Jedan svedok kolebanja: Honorijus Augustodunensis, 125
Oganj u manastirskoj sredini, 127
Kod gradskih teologa, 129
U svetovnoj književnosti, 130
Četiri velika teologa i vatra: skica rasprave o kraju sveta, 131
Jedan pariski kanonik: Ig iz svetog Viktora, 131
Jedan cistercit: sveti Bernar, 133
Monah kanonist: Gracijan iz Bolonje, 135
Jedan pariski svetovni učitelj: biskup Petar Lombardarin, 136
Manje značajna svedočanstva, 137
Pariske pogledi, 140
5. „LOCUS PURGATORIUS“: MESTO ZA OČIŠĆENJE
Između 1170. i 1180: o autorima i datumima, 141
Jedan falsifikator čistilišta, 146
Prvi prolaznici u čistilištu: sveti Bernar, 150
Prvi teolozi čistilišta: Petar Pojac i Simon iz Turnea, 151
Parisko proleće i cistercitsko leto, 153
Čistilište i borba protiv jeresi, 154
Zakašnjenje kanonista, 158
Oko 1200. čistilište se ustaljuje, 159
Jedno pismo i jedna propoved Inokentija III, 159
Čistilište i ispovest: Tomas iz Kobhema, 161
Stari i novi rečnik onog sveta, 161
6. ČISTILIŠTE IZMEĐU SICILIJE I IRSKE
Manastirske vizije: aveti, 163
Četiri manastirska putovanja na onaj svet, 166
1. Jedna žena na onom svetu: majka Gibera iz Nožana, 167
2. U Monte Kasinu: Alberik de Setefrati, 169
3. U Irskoj: Onaj svet Tnugdala bez Čistilišta, 173
4. Otkriće u Irskoj: „Čistilište svetog Patrika“, 175
Sicilijanski pokušaj, 185
Približavanje čistilišta paklu i njegove granice, 188
5. LOGIKA ČISTILIŠTA
Onaj svet i napredak pravde, 193
Nove koncepcije greha i kazne, 196
Slučajevi za čistilište: oprostivi gresi, 201
Od dve (ili četiri) do tri: tri vrste grešnika, 203
Logička shema i društvena stvarnost: izmešteno srednje mesto, 206
Promene mentalnih okvira: broj, 209
Prostor i vreme, 211
Preobraćenje na onom svetu i pojedinačna smrt, 211
TREĆI DEO
POBEDA ČISTILIŠTA
8. SHOLASTIČKO ZAVOĐENJE REDA
Nepotpuna pobeda, 219
Čistilište, nastavak zemaljskog okajavanja: Gijom iz Overnja, 223
Čistilište i prosjački učitelji, 227
U franjevaca, 227
1. Od komentara Petra Lombardina do nauke o onom svetu: Aleksandar iz Hejsla, 227
2. Bonaventura i poslednji kraj čoveka, 231
U dominikanaca, 236
3. Sholastički nacrt čistilišta: Albert Veliki, 236
4. Jedan udžbenik teološke vulgarizacije, 243
5. Čistilište u srcu intelektualizma: Toma Akvinski i povratak čoveka Bogu, 245
Odbacivanje čistilišta, 255
6. Jeretici, 255
7. Grci, 258
Prva papska definicija čistilišta (1254), 260
Drugi koncil u Lionu i čistilište (1274), 261
Čistilište i mentaliteti: Istok i Zapad, 263
8. DRUŠTVENA POBEDA: PASTORALA I ČISTILIŠTE
Odbranjeno vreme, 265
Nova putovanja na onaj svet, 271
Čistilište i propovedi: „exempla“, 273
Jedan preteča: Žak iz Vitrija, 274
Dva velika vulgarizatora čistilišta, 275
I. Cistercit Cezar iz Hajsterbaha, 276
Zelenaš iz Liježa: čistilište i kapitalizam, 279
Čistilište je nada, 281
II. Dominikanac Stefan Burbonski i paklenizacija čistilišta, 285
Dominikanci u čistilištu, 290
Čistilište i begine, 292
Čistilište i politika, 293
Čistilište u Zlatnoj legendi, 294
Jedna svetica čistilišta: Lutgarda, 297
Živi i mrtvi: testamenti i knjige umrlih, 299
Čistilište u narodnom jeziku: francuski slučaj, 301
Oprosti za čistilište: jubilej 1300, 303
Uporno protivljenje čistilištu, 304
10. PESNIČKA POBEDA: „BOŽANSTVENA KOMEDIJA“
Danteovski sistem čistilišta, 308
Planina očišćenja, 311
Zakon napretka, 313
Čistilište i gresi, 314
Pred-čistilište, 316
Oganj, 319
Čistilište i pakao: kajanje, 320
Nada, 323
Pomoć živih, 325
Vreme čistilišta, 327
Ka svetlosti, 329
RAZLOG ČISTILIŠTA
Dodatak I: Bibliografija čistilišta, 335
Dodatak II: „Purgatorium“: istorija jedne reči, 336
Dodatak III: Prve slike, 340
Dodatak IV: Najnoviji radovi, 342
Zahvalnost, 347
Žak Le Gof (Jacques Le Goff, 1924–2014) bio je francuski istoričar i jedan od najznačajnijih proučavalaca srednjeg veka u drugoj polovini 20. veka. Rođen je 1. januara 1924. godine u Tulonu, a obrazovao se na prestižnoj École normale supérieure u Parizu. Pripadao je trećoj generaciji istoričara okupljenih oko škole Annales i imao veliki uticaj na razvoj istorije mentaliteta, istorijske antropologije i nove kulturne istorije.
Le Gof se naročito bavio srednjovekovnim shvatanjima vremena, rada, novca, religije, smrti, tela i društvenih grupa. Umesto da srednji vek prikazuje kao statično i mračno razdoblje, naglašavao je njegove unutrašnje promene, intelektualnu živost i dugoročni uticaj na evropsku civilizaciju. Posebno ga je zanimalo kako se velike istorijske promene odražavaju u kolektivnim predstavama i svakodnevnom životu ljudi.
Među njegovim najpoznatijim delima su Nastanak čistilišta, Civilizacija srednjovekovnog Zapada, Srednjovekovni imaginarij, Trgovci i bankari srednjeg veka, studija o Svetom Luju, kao i brojni radovi o srednjovekovnim intelektualcima i istoriji vremena i rada. Bio je dugogodišnji profesor i predsednik École des hautes études en sciences sociales u Parizu i jedan od najuticajnijih francuskih istoričara svoje generacije. Umro je 1. aprila 2014. godine u Parizu.

Tags: Žak Le Gof, Jacques Le Goff, Nastanak čistilišta, La Naissance du Purgatoire, čistilište, srednji vek, srednjovekovna istorija, istorija mentaliteta, istorija religije, hrišćanstvo, zagrobni život, raj i pakao, teologija, sholastika, Dante, Božanstvena komedija, crkvena istorija, religijske predstave, Annales, srednjovekovna kultura, istorijska antropologija

MG P14 (N)
85103639 Žak le Gof - NASTANAK ČISTILIŠTA

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.