| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Čukarica, Beograd-Čukarica |
Godina izdanja: 2005
ISBN: 978-86-7792-012-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Blagoje Šarić - Goleški: ISTORIJSKE STAZE ŠEKULARA
Mek povez, 23cm, 259strana, ilustrovano, izdavač. PEGAZ - Bijelo Polje, 2005
Vrlodobra - knjiga je blago prelomljena - skoro neprimetno - ostalo je odlično?!
„Istorijske staze Šekulara“ je naslov monografske i istorijsko-hroničarske knjige autora Blagoja Šarića, objavljene 2005. godine u izdanju izdavačke kuće „Pegaz“ iz Bijelog Polja. Ova knjiga predstavlja izuzetno važno delo za proučavanje lokalne istorije, geneza bratstava i tradicije starog crnogorskog plemena Šekular, koje se nalazi na severoistoku Crne Gore, u blizini Berana i Andrijevice.Pojam „istorijske staze Šekulara“ u širem smislu označava i bogatu, vekovnu istorijsku vertikalu ovog kraja:Srednjovekovni koreni: Šekular se kao staro naselje pominje još 1220. godine u Dečanskoj hrisovulji, kao i u Svetostefanskoj hrisovulji iz 1314. godine.„Devet sela i devet crkava“: Prema narodnom predanju, ovaj prostor je nekada krasilo devet sela i devet crkava koje su kroz burne ratove rušene i obnavljane.Plemenska autonomija: Kroz istoriju, Šekularci su imali specifičan status slobodnih seljaka i ratnika pod vođstvom svojih knezova i vojvoda (poput legendarnog vojvode Petra Šekularca), a od turskih sultana su dobijali fermane kojima su često bivale garantovane poreske olakšice i autonomija.Učešće u oslobodilačkim pokretima: Tokom 19. veka, pleme Šekular je odigralo ključnu ulogu u antiturskim ustancima i u saradnji sa vojvodom Miljanom Vukovim dalo ogroman doprinos širenju granica i pripajanju ovih krajeva Knjaževini Crnoj Gori.Knjiga Blagoja Šarića detaljno mapira ove istorijske puteve, baveći se kako ratnom prošlošću, tako i poreklom šekularskih porodica (kao što su Rmuši, Ćetkovići, Kukalji, Jašovići, Spalevići, Lekići i drugi)