| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 150
Godina izdanja: 150
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta Autora!
Ljubomir Kljakić - Oslobađanje istorije I-III, Početak puta , izdanje Arhiv Kljakić .
„Oslobađanje istorije I-III: Početak puta“ je obimna politikološko-istorijska studija istaknutog srpskog sociologa, antropologa i publiciste Ljubomira Kljakića. Delo predstavlja kritičku analizu globalnih i regionalnih geopolitičkih procesa, sa posebnim fokusom na istorijsku sudbinu Balkana i civilizacijske tokove.Struktura i sadržaj knjigeIako naslov nosi oznaku rimske trostruke strukture (I–III), u pitanju je jedna, celovita knjiga od oko 300 strana podnaslovljena kao Prva knjiga – Početak puta. Tekstualno je podeljen na tri glavna tematska dela:
I DEO: Poredak zarobljene istorije i istorijska istina kao oslobađajuća pobuna – analiza mehanizama kontrole istorijskog narativa i političkih mitova.
II DEO: Astralni poredak i poredak dominacije – istraživanje skrivenih struktura moći i načina na koji se uspostavlja globalna hegemonija.
III DEO: Slike u vremenu i prostoru / Identifikacija sa agresorom – fokus na fenomenološke aspekte krize modernog društva i psihološke obrasce potčinjavanja.
Ljubomir Kljakić (Sinj, 1951) srpski je politikolog, sociolog, antropolog, istraživač i pisac. Bio je urednik i izdavač u nekim od najbitnijih redakcija i kulturnih i izdavačkih kuća Jugoslavije — Student, Vidici, Studentski kulturni centar u Beogradu, „Prosveta“, „Nolit“, „Rad“ itd.[1]
Biografija
Osnovnu školu i gimnaziju završio u Kosovskoj Mitrovici. Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu gde je i diplomirao 1975. godine. Na istom fakultetu pohađao je poslediplomske studije političke sociologije i položio ispite. Živi i radi u Beogradu.
Uređivao je više listova, časopisa i izdavačkih kuća. Bio je glavni urednik Politikologa i Studenta, član redakcije časopisa Vidici, Ideje, Marksistička misao. Sada je član redakcije časopisa Nacionalni interes.[2]
Bio je direktor Studentskog kulturnog centra u Beogradu 1979–1984. godine. Bio je urednik u izdavačkim preduzećima „Prosveta“, „Nolit“, ICS, SIC, kao i urednik za društvenu teoriju i publicistiku u IP Rad (1985–1992), urednik delâ Vladimira Dedijera, član Raselove istorijske komisije za Jugoslaviju, član Sekretarijata Raselovog suda o Jasenovcu, jedan od osnivača Instituta za istraživanje slovenske civilizacije Prohor Pčinjski — Beograd — Novi Sad, osnivač i dir. Arhiva Kljakić (1991–2003), autor i direktor projekta Akademija Nova — Centar za istraživanje i proizvodnju ideja (1993–2003).
Bio je učesnik rata 1999, pomoćnik ministra za Kosovo i Metohiju u Vladi Republike Srbije, zadužen za odnose sa stranim vojnim i civilnim misijama na KiM (maj 2007. — jun 2008) i član Centra za nacionalnu strategiju i član njegovog Saveta (2003–11).
Kao izdavač, urednik i osnivač različitih biblioteka — Susret svetova, Izazovi, SIC, Svedočanstva, Dijalog, Mixed Media, Pečat, Rad, Sveske Arhiva — objavio je oko 60 knjiga domaćih i stranih autora iz oblasti društvenih nauka i publicistike, s ukupnim tiražom od približno 120.000 primeraka. Osnivač je Studijske grupe za evropske perspektive, kao i više drugih neformalnih istraživačkih grupa. Koncipirao je i organizovao brojne tribine, naučne skupove i simpozijume u zemlji i inostranstvu, učestvovao u nekoliko desetina javnih rasprava (tribine, televizijske i radio emisije, naučni skupovi) u Srbiji, Jugoslaviji i svetu, između ostalog i kapitalnog skupa Moguće strategije razvoja Srbije Srpske akademije nauka i umetnosti 2014. godine.
Objavio je više stotina tekstova u srpskim, jugoslovenskim i inostranim štampanim i elektronskim medijima — dnevni listovi, nedeljnici i specijalizovani nedeljnici, naučni časopisi, zbornici radova s naučnih skupova, radio stanice i internet portali.
Radovi su mu prevođeni na engleski, ruski, makedonski, slovenački, mađarski, češki i francuski jezik.