| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1980
ISBN: 297
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: Džon Čedvik / John Chadwick
Predgovor: Petar Hr. Ilijevski
Izdavač: Rad, Beograd
Godina: 1980
Obim: 283 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji.
Knjiga „Mikenski svet” (The Mycenaean World) autora Džona Čedvika (John Chadwick), objavljena 1976. godine, predstavlja jedno od najvažnijih dela za razumevanje pozne grčke bronzane epohe. Čedvik, čuveni engleski lingvista i klasični filolog, svetsku slavu je stekao kao saradnik arhitekte Majkla Ventrisa prilikom dešifrovanja linearnog B pisma 1952. godine.
Ova knjiga je nastala kao plod više od dvadeset godina intenzivnog rada na tumačenju glinenih tablica pronađenih u palatama kao što su Pilos, Knosos i Mikena. Domaćoj javnosti knjiga je najpoznatija kroz izdanje izdavačke kuće Rad iz 1980. godine, sa predgovorom istaknutog mikenologa Petra Hr. Ilijevskog.
Za razliku od dotadašnjih knjiga koje su se oslanjale isključivo na arheološke iskopine (palate, grobnice, grnčariju), Čedvik koristi dešifrovane pisane dokumente kako bi rekonstruisao svakodnevni život mikenske Grčke kroz oči njenih stanovnika.
Knjiga je strukturalno podeljena na tematske celine koje pokrivaju sve aspekte mikenskog društva:
- Helenizacija Grčke
- Dokumentarni podaci
- Mikenska geografija
- Ljudi sa tablica
- Socijalna struktura i administrativni sistem
- Religija
- Poljoprivreda
- Zanat, industrija i trgovina
- Oružje i rat
- Pseudoistoričar Homer
- Kraj mikenskog sveta
Džon Čedvik (John Chadwick, 1920–1998) bio je briljantni engleski lingvista, klasični filolog i kriptograf. Ostao je upamćen kao čovek koji je, zajedno sa arhitektom Majklom Ventrisom, dešifrovao linearno B pismo, što se smatra jednim od najvećih intelektualnih i arheoloških podviga 20. veka. Dok je Ventris bio amater i genije za prepoznavanje vizuelnih obrazaca, Čedvik je bio vrhunski školovani akademik koji je toj teoriji dao naučni legitimitet.
Čedvik je rođen u Londonu, a školovao se na prestižnom Korpus Kristi koledžu u Kembridžu, gde je studirao klasične jezike. Tokom Drugog svetskog rata, njegove jezičke sposobnosti regrutovala je britanska kraljevska mornarica. Radio je kao kriptograf u Bletčli parku (čuvenom centru gde je Alan Tjuring razbio nemačku Enigmu). Tamo je uspešno dešifrovao složene italijanske i japanske vojne šifre, što mu je dalo neprocenjivo praktično iskustvo u analizi nepoznatih znakova i kodova.
Nakon rata, Čedvik je počeo da predaje klasične nauke na Univerzitetu u Kembridžu. U julu 1952. godine čuo je na radiju BBC predavanje mladog arhitekte Majkla Ventrisa, koji je izneo smelu hipotezu: da pismo pronađeno u Mikeni i na Kritu (linearno B) nije neki nepoznati minojski jezik, već veoma stari, arhaični oblik grčkog jezika. Čedvik je odmah kontaktirao Ventrisa i ponudio mu pomoć. Kombinacija Ventrisove intuicije i Čedvikovog dubokog poznavanja grčkih dijalekata i istorijske gramatike dovela je do potpunog proboja. Godine 1956. objavili su epohalno delo „Dokumenti na mikenskom grčkom” (Documents in Mycenaean Greek). Nažalost, iste te godine, samo par meseci pre izlaska knjige, Ventris je poginuo u saobraćajnoj nesreći u 34. godini života, pa je Čedvik sam nastavio njihov rad.
Nakon Ventrisove smrti, Čedvik je postao vodeća svetska figura u oblasti mikenologije. Napisao je svetski bestseler „Dešifrovanje linearnog B pisma” (The Decipherment of Linear B, 1958), u kojem je laicima objasnio proces razbijanja šifre nalik detektivskom romanu. Tokom karijere na Kembridžu, predvodio je međunarodne timove koji su prepisivali i prevodili svaku novu glinenu tablicu pronađenu na tlu Grčke.
Do kraja života je odbijao da preuzme pune zasluge za dešifrovanje pisma, uvek ističući da je Ventris bio vođa i genije, a on samo „stručni jezički asistent”. Pre nego što je postao profesor na Kembridžu, godinama je radio kao leksikograf na izradi čuvenog Oksfordskog rečnika latinskog jezika (Oxford Latin Dictionary).
Džon Čedvik je ostao aktivan u nauci bukvalno do poslednjeg dana života, ostavivši iza sebe potpuno novu naučnu disciplinu koja je pomerila istoriju pismenosti u Evropi za nekoliko vekova unazad.