ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2016
Autor: Domaći
Jezik: hrvatski

U dobrom stanju.

Juraj Hrzenjak - Stoljece zivota
Antifasisticki zapisi i kultura sjecanja

Razlog, Zagreb, 2016.
Mek povez, 238 strana.

Knjigu Juraja Hrženjaka može se, pa i mora, čitati na tri razine. Prije svega, ma koliko se autor trudio da ostane u pozadini, to je priča o jednome čovjeku koji u svojem dugom životnom vijeku, kroz puno jedno stoljeće, nije ni posustajao, ni odustajao. Druga je razina čitanja Hrženjakove knjige ona povijesna, mada on nije povjesničar niti se takvim želi predstaviti. No, on jest i svjedok, i sudionik, pa i protagonist povijesnih zbivanja – od početka 20. stoljeća do danas. Treću razinu čitanja nudi nam Juraj Hrženjak – antifašist. Bez ikakvih uljepšavanja, bez mitologiziranja, s jasnim otklonom od onoga što u jugoslavenskom putu u socijalizam nije bilo dobro. Jer – autor je antifašist od prve od posljednje stranice ove knjige.

Tomislav Jakić

Memoari Juraja Hrženjaka, čovjeka preko čijeg se života može u punom smislu riječi ispričati kompleksna povijest 20. stoljeća, posebno u našim krajevima, pojavljuju se, na sreću za knjigu i nesreću za društvo, u presudnom momentu. Ova knjiga u potpunosti demaskira revizionističke narative kojima je hrvatsko društvo preplavljeno i do kojih nikakva argumentacija ne dopire. Tko god posegne za ovom knjigom pročitat će je u jednom dahu i neće biti uskraćen za mnoge vrijedne informacije, no njezina najveća kvaliteta odnosi se na istinsku humanističku poruku i demistificiranja nacionalističkih narativa koji uporno falsificiraju povijest i nesporne činjenice.

Dragan Markovina

Živo, slikovito, toplo i neposredno autor je ovjekovječio pisanom riječju ono što se zbivalo u Narodnooslobodilačkoj borbi, što je nosilo i vodilo borce: patnja, samoodričanje, borba i pobjeda. Ono što fascinira u Hrženjakovim zapisima jest opis partizanskog načina ratovanja u suprotstavljanju višestruko jačem neprijatelju. Takvo što mogao je prikazati samo akter i insider sa svim osobinama partizanskog borca, koji je do kraja vjeran ideji vodilji – obrani naroda i domovine od okupatora i njegovih slugu.

Bojan Mirosavljev

****************

Kada stogodišnji čovjek, antifašist, partizan i sudionik Narodnooslobodilačkog pokreta objavi knjigu pod nazivom `Stoljeće života - antifašistički zapisi i kultura sjecanja`, možete biti sigurni da ćete, čitajući je, proći bosi po svakoj stijeni po kojoj su hodale partizanske brigade oslobađajući zemlju od njemačkih nacista, talijanskih fašista i domaćih izdajnika.

Knjiga Juraja Hrženjaka - Đuke, kako su ga zvali drugovi još za vrijeme ilegalnog rada u Zagrebu, predstavljena je potkraj prošlog tjedna u organizaciji izdavačke kuće `Razlog`. Uz Juraja Hrženjaka i Eugena Jakovčića iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, koji je moderirao događaj, na tribini su govorili bivši predsjednik Stjepan Mesić, u ime Grada Zagreba izaslanik gradonačelnika Slavko Kojić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić, povjesničar Dragan Markovina, izvršna urednica knjige Mirna Jasić, u ime izdavača Mira Šuvar te glumac i aktivist Vilim Matula.

Stjepan Mesić naglasio je da je riječ o iznimnoj knjizi i iznimnom autoru. Hrženjak je u svojoj stotoj godini, kazao je bivši predsjednik, prionuo poslu i napisao knjigu koja prema Mesićevu dubokom uvjerenju zaslužuje biti uvrštena u programe srednjih škola kao pomoćni udžbenik povijesti. I ne samo za srednje škole, dodao je, nego bi bilo dobro da je čitaju i studenti. Hrženjakova sjećanja mogla bi barem donekle ispraviti smjer koji već godinama kroz sustav obrazovanja gura mlađe generacije ne samo u dezorijentiranost i neinformiranost, nego indoktrinacijom i u sustavnu reviziju povijesti, što se nikako ne smije dopustiti.

„Knjiga Juraja Hrženjaka je knjiga istine, one istine koju danas proglašavaju za laž, istine u čiju je obranu ustao autor bilježeći svoja sjećanja. Hrženjak je tu objavio niz autentičnih dokumenata, koristio je i brojne fotografije, pa bi bilo dobro da knjiga dođe u ruke mlađim generacijama koje bi imale što iz nje naučiti. Autor nije oklijevao da na korice stavi crvenu zvijezdu petokraku kao simbol borbe za bolji i pravedniji svijet, borbe protiv okupacije, ali i šire borbe protiv nacifašizma u svim njegovim oblicima. I dobro je što je tako odlučio, dobro je što se baš sada i baš u Hrvatskoj pojavljuje knjiga s crvenom petokrakom na koricama. Odabir motiva je i jasna poruka, a hoće li ovo biti posljednja knjiga s ovim znakom, ovisi prije svega o nama, no mislim da odgovor na to pitanje, nećemo dugo čekati. Knjigu treba uvijek i iznova čitati kako bi se zadržala i trajna vrijednost antifašizma koji nije izgubio svoje značenje nestankom Mussolinijeve Italije i Hitlerove Njemačke. Živimo u vremenu u kojem sve vise caruje kultura laži, a Đukina knjiga je nemjerljiv doprinos borbi protiv te kulture. Ona je i više od toga. Ona je dokaz da Hrvatska neće i ne može realizirati svoje europejstvo ako se odrekne antifašizma“, rekao je Mesić.

Slavko Kojić rekao je da je počašćen što je pozvan na promociju i što može dati podršku onim principima i težnjama kojima i sam pripada, a to je prije svega antifašizam, na što je ponosan, kao i na činjenicu da su mu i roditelji bili sudionici Narodnooslobodilačke borbe.

Zoran Pusić kazao je kako knjiga upozorava na vraćanje Hrvatske u prošlost, o čemu autor na pojedinim mjestima piše udžbenički. Međutim, ozbiljan je problem što ovo djelo na određen način postaje senzacija u Hrvatskoj 2016. godine, baš kao Goldsteinova knjiga o Jasenovcu. Pročitao je nekoliko tekstova vezanih za ustaške zločine u koncentracijskim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradišci. Nije propustio upozoriti ni na incident koji se dogodio dva dana prije, također u Zagrebu, na tribini o Jasenovcu na kojoj su povijesni revizionisti i autori projekta „Trostruki logor Jasenovac“, zajedno sa svojim pristašama, ometali sudionike tribine, primitivno i agresivno vrijeđajući i dobacujući. Pusić je na kraju citirao i američkoga generala Dwighta Eisenhowera, koji je rekao da je došao u Auschwitz kako bi vidio strahote iz prve ruke i mogao svjedočiti ako netko u budućnosti bude tvrdio da su ti strašni zločini samo propaganda.

Dragan Markovina, povjesničar, koji je i recenzent knjige, upozorio je i na momente s početka devedesetih kada je došlo do dubinskih promjena u društvu i kada se put kojim su se kretali nekadašnji partizani, antifašisti i ljevičari račvao u nekoliko smjerova. Dobar dio tih ljudi i članova Partije, rekao je Markovina, dobio je nacionalistički narativ i ušao u nacionalni pokret. Značajan se dio, također, razočaran povukao, i zapravo napustio javni prostor, a jako malo ljudi, među koje Đuka svakako spada, ostao je vjeran idealima za koje je bio spreman podnijeti žrtvu. Ova knjiga zato nije samo knjiga memoara starog antifašističkog borca, nego se mora gledati i kao poruka budućim naraštajima, rekao je Markovina, navodeći citat iz knjige koji je po njegovu mišljenju rekao sve o današnjoj Hrvatskoj: „`Još je i danas na zemljopisnim kartama napisano ime Ličkih Čitluka. Relativno malo ličko selo podno velebitskog vrha Visočice, između Gospića i Metka, postojalo je pet stotina godina, sve do 1993. Sada ga više nema.` U ovoj rečenici sazdana je istina Hrvatske i mislim da Đuka i ova knjiga zbog toga vrijede svake pozornosti.“