| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 5 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1999
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Hrvatski ustaški logori genocida nad Srbima, Jevrejima i Ciganima - Milan Bulajić
Stručna knjiga 1999 863 strane, 1 presavijeni list s geografskom kartom : ilustrovano
odlična očuvanost
Jasenovac ustaški logori smrti: srpski mit? je dokumentarno-publicističko delo Milan Bulajić koje se bavi sistemom koncentracionih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata, sa posebnim naglaskom na kompleks logora Jasenovac.
Knjiga pripada široj literaturi o zločinima nad Srbima, Jevrejima i Romima u okviru Independent State of Croatia i nastoji da dokumentuje razmere stradanja i ospori revizionističke interpretacije tih događaja.
Osnovna ideja knjige
Centralna teza Bulajića jeste da je sistem logora u NDH imao karakter organizovanog masovnog zločina / genocida, a da se u javnosti i istoriografiji povremeno pojavljuju pokušaji umanjivanja ili relativizacije tih zločina.
Naslovni deo „srpski mit?“ predstavlja polemiku sa takvim interpretacijama.
Kratak rezime
Knjiga prikazuje:
nastanak NDH 1941. godine,
ideologiju ustaškog pokreta,
formiranje sistema logora,
funkcionisanje Jasenovca kao centralnog logorskog kompleksa,
stradanje Srba, Jevreja i Roma,
svedočenja preživelih i arhivsku dokumentaciju.
Bulajić nastoji da objedini istorijske izvore, posleratne komisije i lična svedočenja u jedinstven prikaz događaja.
Strukturalni pregled
1. Ideologija i nastanak NDH
Obrađuje se:
uspostavljanje NDH 1941. godine,
ustaška ideologija,
rasni zakoni,
početak progona stanovništva.
2. Sistem logora
Opisuje se mreža logora, sa Jasenovcem kao centralnim kompleksom:
organizacija logora,
uprava i komandna struktura,
transport i zatočeništvo,
različiti podlogori u okviru sistema.
3. Žrtve i razmere stradanja
Analiziraju se:
etničke grupe žrtava,
procene broja stradalih,
dokumentovana svedočenja,
kategorije zatočenika (muškarci, žene, deca).
4. Dokumenti i svedočenja
Knjiga koristi:
arhivsku građu,
fotografije,
izjave preživelih,
posleratne izveštaje istražnih komisija.
Ovaj deo ima ključnu dokaznu funkciju.
5. Istoriografske polemike
Autor polemiše sa:
revizionističkim interpretacijama,
pokušajima umanjivanja razmera zločina,
tvrdnjama o „radnoj“ prirodi logora.
6. Sećanje i interpretacija
Razmatra se:
kako se Jasenovac pamti u javnosti,
političke interpretacije istorije,
uloga kulture sećanja.
Ključne teme
sistematsko nasilje i logori smrti
Jasenovac kao centralno mesto stradanja
genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima
istorijski izvori i svedočenja
sukobi interpretacija istorije (revizionizam vs. dokumentarni pristup)
Metodologija
Bulajić koristi kombinaciju:
arhivskih dokumenata,
posleratnih komisijskih izveštaja,
svedočenja preživelih,
fotografskog materijala,
komparativne istorijske analize.
Delo je pre svega dokumentarno i polemičko, a ne klasična akademska monografija u užem metodološkom smislu.
Naučni i javni značaj
Knjiga je imala veliki uticaj u javnim raspravama o Jasenovcu i NDH, posebno u:
istoriji Drugog svetskog rata na prostoru Jugoslavije,
studijama genocida,
politikama sećanja u regionu.
U istoriografiji postoji više pristupa njenom korišćenju: često se smatra značajnim korpusom dokumentacije, ali uz potrebu poređenja sa drugim relevantnim izvorima i savremenim istraživanjima.
Zaključak
Jasenovac ustaški logori smrti: srpski mit? predstavlja jedno od najpoznatijih dela Milana Bulajića o logorskom sistemu NDH. Njegova osnovna namera je dokumentovanje i interpretacija Jasenovca kao mesta masovnog zločina i osporavanje pokušaja relativizacije tog istorijskog iskustva.
Glavna poruka knjige može se sažeti ovako:
Jasenovac nije samo istorijski događaj, već i prostor trajne borbe oko sećanja, interpretacije i odgovornosti prema žrtvama.