| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
ISBN: -
Godina izdanja: 1997
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Naslov: Novi prilozi za biografiju vojvode Jezdimira Dangića
Autor: Veljko Đurić
Izdavač: Beograd : Nova Srbija
Pismo: ćirilica
Br. strana: 176, XVI str. s tablama
Format: 21 cm
Povez: tvrdi, zlatotisk
Knjiga je u celosti (listovi korice povez) odlično očuvana: listovi su potpuno čisti i ravni, nigde nema podvlačenja, dopisivanja, obeležavanja, `magarećih ušiju` i sl., kao novi su, i čvrsto su povezani međusobno i sa koricama. Za bibliofile: na naslovnom listu potpis autora!
Jezdimir Dangić (Bratunac, 4. maj 1897 — Sarajevo, 22. avgust 1947) bio je srpski i jugoslovenski pravnik, žandarmerijski major raspoređen u sastav Dvorske žandarmerije, koja je bila zadužena za obezbeđenje kraljevske porodice, njihovih objekata kao i vladinih ministara i zdanja u Kraljevini Jugoslaviji. U Drugom svetskom ratu je bio načelnik Komande Istočne Bosne i Hercegovine Jugoslovenske vojske u Otadžbini i vođa Srpskog ustanka od avgusta 1941. do aprila 1942. godine u Istočnoj Bosni koja se tada nalazila u sastavu NDH...
Dangić je doživio sudbinu kao i njegov srpski narod koji je stradao tokom cijelog 20. vijeka. On je nakon završetka srednje škole počeo raditi u žandarmeriji, iako je iskazivao simpatije za ljevičarske ideje, bio je u jedinici koja je obezbjeđivala tadašnjeg kralja Petra sa kojim nije želio napustiti zemlju, nego se vratio u rodni Bratunac – naveo je autor Đurić.
Prema njegovim riječima, svjestan situacije pod okupacijom, Dangić organizuje dobrovoljačke jedinice i ostvaruje saradnju sa partizanima, kako bi spriječili uništenje srpskog naroda, ali su ga oni iznevjerili.
Dangića su, kako je naveo, nakon pregovora zarobili pripadnici njemačkih okupacionih snaga i sproveden je u logor u Poljsku, odakle uspijeva pobjeći i uključiti se u nemire u Varšavi, gdje je ponovo uhapšen i nakon rata predat tadašnjem Sovjetskom savezu, te je ispitivan u čuvenom zatvoru “Lubjanka”.
– U socijalističkoj Jugoslaviji proglašen je za zločinca, a partizanski politički komesar Rodoljub Čolaković iskoristio je sve mogućnosti da mu kum Jezdimir Dangić bude izručen i suđen u Jugoslaviji, u čemu je uspio – rekao je Đurić.
Dangiću je suđeno u Sarajevu, a osuđen je na smrt i prema raspoloživim podacima strijeljan 22. avgusta 1947. godine, ali se nikada nije saznalo gdje je njegov grob.
– Ostale su supruga i dvije kćerke od kojih je jedna još živa, ali nema potomaka i porodica ovog vojvode izumire – dodao je Đurić, te dodaje da je Dangić u komunističkom režimu pao u zaborav.
On je dodao da su Dangićevi četnici jednom prilikom zarobili ustašku dokumentaciju njihovog komandanta, zločinca Jure Francetića, iz koje se vidjelo da je postojao sporazum između partizana, koji je sklopio Čolaković sa ustašama o saradnji na području Podrinja i da je Čolaković po svaku cijenu insistirao da Dangić bude likvidiran da bi se oslobodio svjedoka.
a) Vojvoda Jezdimir Dangić (1897-1947) b) Četnički pokret - Bosna - 1941-1945
autogram