| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2012
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova, nekorišćena
Crveni oktobar. Tom 2, Sovjeti ili ustavotvorna skupština / Sava Živanov
Jezik srpski
Godina 2012
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Službeni glasnik, 2012 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis 797 str. ; 23 cm
Zbirka Biblioteka Društvo i nauka. Edicija Istorija / Službeni glasnik
Tiraž 500
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Registar.
Predmetne odrednice
Oktobarska revolucija 1917
Rusija -- Istorija -- 20v
Obimna i detaljna dvotomna knjiga nekadašnjeg profesora Fakulteta političkih nauka iz Beograda nastavlja se logično i hronološki na njegove prethodne studije posvećene ruskoj istoriji – predmet studije Pad Ruskog carstva jeste Februarska revolucija 1917, koja se završila abdikacijom Nikolaja II Romanova, a tema studije Rusija 1917. jesu događaji koji će uslediti nakon februarskog prevrata i utrti put dolasku boljševika na vlast. U knjizi Crveni oktobar Živanov prati i izlaže zbivanja u Rusiji od početka septembra 1917. do sredine jula 1918. godine, tokom desetomesečnog perioda najdramatičnijih događanja u istoriji ove zemlje.
U drugom tomu, pod naslovom Sovjeti ili ustavotvorna skupština, autor se fokusira na procese koji će dovesti do konačnog učvršćivanja boljševičke vlasti u zemlji. Knjiga je pisana na temelju ogromne publicističke, memoarske, arhivske i naučne građe i predstavlja svojevrsnu kombinaciju naučno zasnovane i pregledno pisane političke i socijalne istorije s politikološko-sociološkim analizama. U pitanju je, pre svega, događajna istorija tog prelomnog vremena, prepuna međusobno povezanih, isprepletanih i protivrečnih događaja, izazvanih delovanjem različitih objektivnih činilaca i brojnih političkih i socijalnih aktera. Hronološko izlaganje zbivanja često se prekida analizama glavnih problema kojima su se bavili i pokušali da ih razreše akteri tih zbivanja u pojedinim fazama ovog razdoblja. U razmatranju svakog važnijeg događaja i problema izlažu se pogledi sudeonika i aktera koji su pripadali grupacijama različitih idejnih opredeljenja i političkih usmerenja, njihova kasnija sećanja, kao i interpretacije potonjih istoričara i analitičara. U tom mozaiku događaja i njihovih tumačenja autor više implicitno nego eksplicitno iskazuje svoje ocene i sudove.