Godina izdanja: 1991
ISBN: 86-407-0059-1
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Sekulić, Ante
Naslov Bački Hrvati : Ante Sekulić / Ante Sekulić
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1991
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : JAZU, 1991 ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis 519 str., [40] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm
Zbirka Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, ISSN 0350-8625 ; ǂknj. ǂ52
(karton s omotom)
Predmetne odrednice Narodni običaji -- Hrvati -- Bačka
Hrvati -- Istorija – Bačka


PREDGOVOR
Knjiga o bačkim Hrvatima temelji se na radu Narodni život i običaji bačkih Bunjevaca, koji je objelodanila Jug. akademija znanosti i umjetnosti u Zborniku za narodni život i običaje (...), knj. 50, Zagreb, 1986.
Ispravci i dopune u pojedinim poglavljima nisu umanjili znanstvenu utemeljenost knjige. Sadržaj je proširen novim poglavljima o bačkim Šokcima, o filozofskim učilištima i baštini naših mislilaca i pisaca u Podunavlju, zatim je ova knjiga dopunjena popisom literature, zabilježena je arhivska građa kao i časopisi, listovi i novine (hrvatske i mađarske). Na kraju knjige je kazalo osobnih i zemljopisnih imena.
U novoj knjizi o bačkim Hrvatima sadržajem je obuhvaćeno vremensko razdoblje od početka, od prvog spomena našega svijeta na području Bačke sve do sredine XX. stoljeća. Dobronamjerni čitatelj će razumjeti da je u narodnom životu teško povući oštru međašnu crtu na kraju razdoblja koje svakako svršava pedesetih godina našega stoljeća, ali poneki životopis ili događaj prelazi kojom godinom spomenutu omeđenost.
Poslužilo se pisac pravom utemeljenom na slobodnom osvjedočenju da je sredinom našega stoljeća, nekoliko godina nakon svršetka II. svjetskog rata (1945) znatno izmijenjena demografska slika Bačke, tragično je promijenjeno gospodarsko stanje, događalo se smišljeno zatiranje hrvatskog imena, jezika i kulture.
Zbivanja god. 1989. i 1990. potiču i krijepe nadu da će pola stoljeća minuloga života bačkih Hrvata biti proučeno i sačuvano u ovoj novoj knjizi.
Povijest bačkih Hrvata popraćena je nizom bilježaka, brojnim dokazima i protudokazima, utemeljena je na izvornoj povijesnoj građi skupljenoj tijekom četrdesetak godina. Građa ima skupni naslov Monumenta croatica Bačiensia pa će možda, kad bude objelodanjena, biti dostupna svima koji budu željeli znanstveno raspravljati o integralnom dijelu hrvatskog naroda u Bačkoj.
Unatoč popisu obilate literature na kraju knjige treba upozoriti da su uz svako poglavlje spomenuti relevantni pisci i djela od kojih nekih nema u općem popisu.
Treba također upozoriti da je ova knjiga svojevrsna monografija bačkih Hrvata u kojoj se željelo sažeto i što pouzdanije priopćiti znanstvenicima, svijetu i općinstvu istinu o Hrvatima rasutim na bačkim ravnicama koji su ondje savili svoja ognjišta u davnoj prošlosti, radišno obrađivali svoje njive, čuvali ih, branili svoje živote i domove.
U knjizi je manje riječi o bačkim Šokcima nego o Bunjevcima. Nije razlog u brojidbenim podacima – šokačka je skupina manja – nego u činjenici što su brojni pisci, većinom srpski, a dijelom i mađarski, u raspravama, člancima i pogrdnim spisima osporavali hrvatstvo bačkih Bunjevaca, dok su Šokci bili uglavnom pošteđeni takvih nijekanja.
Bude li tko tražio u knjizi o bačkim Hrvatima raščlambe o kontroverznim društvima (najčešće mješovitim), strankama i osobama neće naći odlučne prosudbe nego samo podatke o svemu što pomaže prepoznatljivosti našega svijeta, koji je u suživotu s drugim narodnim skupinama želio sačuvati svoja obilježja, svoj identitet.
Uz brojne kazivače koji se spominju u knjizi, pisac iskreno i srdačno zahvaljuje svima koji iz njima poznatih razloga ni ovoga puta nisu željeli da im ime bude upisano; do pak kazivača završio je svoj životni tijek.
Nova knjiga o bačkim Hrvatima je rađena godinama s težnjom da istina o našim ljudima bude priopćena, s gorućom željom da bude obrana ljudskoga i hrvatskog dostojanstva. Nema u knjizi riječi mržnje, prijezira, ali je pisana s dubokim uvjerenjem da ljubav prema zavičaju nije grijeh nego obveza. Ljudska obveza u koliko želimo biti ljudi i živjeti ljudski. Svugdje. U matičnoj Domovini. I u Bačkoj.
U Zagrebu, 30. prosinca 1990.
Ante Sekulić
SADRŽAJ
Predgovor
Pristup 1
I. BAČKA 5
Područje kao dio Podunavlja – Zemljopisni podaci – Tumačenje toponima – Povijest područja – Stanovništvo Bačke
II. BUNJEVCI 15
Hrvatska narodna skupina – O imenu Bunjevac – Vlasi; etnogeneza Bunjevaca – Pomicanje u tursko doba – Selidbe pod vodstvom franjevaca
III. BAČKI BUNJEVCI 33
Dolazak i smještaj bačkih Bunjevaca – Povijesni spomeni Bačke i Bunjevaca
IV. POVIJEST BAČKIH BUNJEVACA 49
Prvo razdoblje: od naseljavanja u doba Kolomana, Bele IV., Ladislava IV. i Ludovika I. do XVIII. stoljeća – Razdoblje od karlovačkog mira (1699) do sredine XIX. stoljeća (1848) – Treće razdoblje od sredine XIX. do sredine XX. stoljeća (narodni preporod)
V. NASELJA 95
Opći pregled naselja u kojima žive Bunjevci (1) – Pregled povijesti triju najvećih naselja: Baje (2), Sombora (3) i Subotice (4) oko kojih su kao središta ostala naselja
VI. ŠOKAČKA NASELJA 145
Naselja u kojima žive bački Šokci – Bač, drevni grad – Bereg / Bački Brijeg – Bodani – Monoštor / Bački Monoštor – Plavna – Sonta – Vajska – Opći zaključak o šokačkim naseljima
VII. GOVOR BAČKIH BUNJEVACA 167
Bunjevačka štokavska ikavica – Osobitosti u glasovnim promjenama, sklonidbama promjenljivih riječi i sprezi glagola – Leksička građa – Tuđice
VIII. SVAGDAŠNJI ŽIVOT 197
Tjelesna i duševna značajka bačkih Hrvata – Muški i ženski poslovi tijekom godine – „Salašari“ i „varošani“ – Bunje, zemunice, salaši i gradske kuće
IX. DRUŠTVENI ŽIVOT 217
Obitelj, patrijarhalna i temeljna zajednica – Muškarci, žene, djeca, snahe i zetovi – Značajke obiteljskoga zadružnog života; posjedovni odnosi – Seljaštvo: gazde, napoličari, arendaši, trićeri, biroši, komencijaši, nadničari, sezonski radnici – Vinogradari, pudari – Bunjevačko plemstvo – Popis plemenitaških obitelji – Gradina, gradinarstvo – Radništvo – Društva – Novinstvo
X. IMENA I PREZIMENA BAČKIH HRVATA 249
Osobna imena, muška i ženska – Izbor osobnih imena u bačkih Bunjevaca – Obiteljska imena abecednim slijedom prema matičnim knjigama – Bilješka iz prve očuvane matične knjige god. 1687. – O etniku Šokac i šokačkim selidbama – Osobna imena u Šokaca – Najčešća obiteljska imena u bačkih Šokaca
XI. NOŠNJA 269
Opće pripomene o nošnji – Muška bunjevačka nošnja; košulja, gaće, dolama, prsluk; hlače, prs¬njak i opklija; šubara i šešir; opanci i čizme – Ženska nošnja; košulja, skut, donje i gornje suknje; pregače i marame; ćurdija, jopka, reklija, otunčica; obuća; đerdani i dukati – Tkanje i vezovi – Čistoća i urednost rublja
XII. NARODNI OBIČAJI 293
Značajke običaja – Običaji uz kolijevku – Dječje i mladenačke „igre“ – Svadbeni običaji bačkih Bunjevaca – Običaji o blagdanima – Materice, Oci – Betlemi, Badnja večer, Božić, koledе – Prela, divani – Uskrsni običaji – Kraljice, duhovski običaji – žetveni običaji „dužijanca“ – Vinogradarski običaji, berba – Posljednji ispraćaj, običaji uz odar, „žaljenje“, „praćkanje“
XIII. NAŠA PODUNAVSKA FILOZOFSKA UČILIŠTA, SADRŽAJ RADA I ZNAČENJE 363
Opće pripomene – Naselja u kojima su bila učilišta – Ustrojstvo učilišta – Popis predavača – Značenje naših filozofskih učilišta u Podunavlju
XIV. PRINOSI O ŠKOLSTVU 389
O školstvu uz crkve i samostane – Školstvo prema uredbi Ratio educationis – Gradske i „salašarske“ škole – Srednje školstvo – O jeziku u školama – Borba za narodni jezik u školama i za vlastite škole – Školovanje između dva svjetska rata
XV. FILOZOFSKA BAŠTINA HRVATSKIH PODUNAVSKIH PISACA XVIII. STOLJEĆA 401
Načela izbora pisaca i djela – Životopisni podaci o piscima – Djela koja čine filozofsku baštinu
XVI. KNJIŽEVNOST 417
O tri stoljeća književnosti podunavskih Hrvata – Pregled književnih razdoblja – Od književnih početaka do Lovre Bračuljevića – Razdoblje od Stipe Vujova do Luke Čilića – Od Emerika Pavića do Grgura Peštalića – Značajke „budimskog kruga“ – Književnost do Ivana Antunovića – Preporodni rad Antunovića, Ambrozija B. Šarčevića i njihovih suradnika – Književnost u prvoj polovici XX. stoljeća
XVII. NARODNA KNJIŽEVNOST 439
Bogatstvo narodnog stvaralaštva u Bunjevaca – Skupljanje narodnog blaga – Postanak i razvitak narodne bunjevačke književnosti – Dioba bunjevačkog narodnog pjesništva – Groktalice groktuše – Kraljičke pjesme – Koledarske pjesme – Pripovijesti
XVIII. UMJETNOST 459
Neistražena umjetnost bunjevačkih Hrvata – Građevinarstvo – Slikarstvo od Stipana Kopilovića do Jelene Čović, Ane Belić, Željka Kujundžića, Gustava Matkovića i drugih – Umjetnost u slami, slamarice – Naivke-umjetnice, njihov rad
ZAVRŠNICA 471
Arhivska građa 477
Literatura 478
Časopisi, listovi, novine 490
Summary 497
Kazalo zemljopisnih i osobnih imena 501

MG P73