| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 7 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 733, 2kom
Godina izdanja: 733, 2kom
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
ENUMA ELIŠ sumersko-akadski ep o stvaranju
Opis: Novi Sad 1994, meki povez, stanje skor odlično, str. 122, ćirilica
Izdavač: IPC Istočnik
Enuma Eliš (Enuma eliš)
„Enuma Eliš” je drevni sumersko-akadski (vavilonski) ep o stvaranju sveta koji datira iz drugog milenijuma pre nove ere. Naziv epa potiče od njegovih početnih reči „Kada gore (nebo još ne beše imenovano)”, a radnja prati uspon boga Marduka, vrhovnog zaštitnika Vavilona, i njegovu epsku borbu protiv boginje iskonskog haosa, Tiamat. Ovo delo nije samo mitološka priča o postanku bogova i ljudi, već i ključni dokument za razumevanje religijske i političke misli drevne Mesopotamije.
Značaj izdanja:
Temelj književnosti: Smatra se jednim od najznačajnijih tekstova iz kojeg su potekli mnogi kasniji religijski i kosmološki koncepti.
Autentičan izvor: Pruža direktan uvid u verovanja naroda drevnog Sumera i Akada.
Retko izdanje: Knjige ovog tipa, naročito u izdanju specijalizovanih ustanova poput „Istočnika”, predstavljaju dragocenost za svaku ozbiljnu kućnu biblioteku.
Enuma Eliš je vavilonski mit o stvaranju sveta. Pronašao ga je Henri Lejard 1849. godine (u delovima) u uništenoj Asurbanipalovoj biblioteci u Ninivi (današnji Mosul u Iraku) a objavio ga je Džordž Smit 1876. Naslov „Enuma Eliš“ potiče od prvih reči sa kojima počinje spis, a što u prevodu znači „Kada je gore“.[1][2]
Enuma Eliš je ispisan u oko 1000 redova na starovavilonskom jeziku, na 7 glinenih pločica, sa po 115 do 170 redova na svakoj od ploča. Najveći deo pete ploče nikada nije pronađen ali, osim ovog dela, tekst je gotovo potpuno sačuvan. Istovetna ploča poput te pete ploče je pronađena u Sultantepeu, drevnog Huzirina, blizu savremenog grada Šanlijurfaa u Turskoj.
Ovaj ep je jedan od najvažnijih izvora za razumevanje pogleda na svet Vavilonaca, koji se zasnivao na nadmoći Marduka i stvaranju ljudi u službi bogova. Prvobitni, suštinski cilj ovog epa nije bilo teološko ili teogonijsko izlaganje, već uzdizanje Marduka, vrhovnog boga Vavilona, iznad drugih bogova Mesopotamije.
Enuma Eliš se pojavljuje u raznim primercima u Vaviloniji i Asiriji. Verzija iz Ašurbanipalove biblioteke se datira u 7. vek p. n. e.. Sama priča verovatno potiče iz 18. veka p. n. e., u vreme kada je bog Marduk izgleda stekao najviši status, mada neki stručnjaci priču datiraju u nešto skorije vreme (između 14. i 12. veka p. n. e.).