| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2025.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Rad mitrovačkog Srpskog Sokola u godini ujedinjenja 1919-1920. (kroz odborničke zapisnike i novinske natpise) / priredio Stevo M. Lapčević
Novi Sad 2025. Mek povez, ćirilica, ilustrovano, 114 strana.
Knjiga je nekorišćena (nova).
R28
»Sokoli predstavljaju slovensku kulturnu i nacionalnooslobodilačku liberalno i antiklerikalno opredeljenu organizaciju koja je nastala u Češkoj 1862. pod rukovodstvom i idejnim usmerenjem Miroslava Tirša.
„U nastojanju da okupi sve slovenske narode, Sokoli su se pozivali na liberalne parole Francuske revolucije, a okupljali su članstvo raznih vjera i staleža. Zbog nemogućnosti organiziranja slavenskih vojnih formacija (narodnih gardi) u Austro-Ugarskoj, sokolske starješine su postavile sebi zadatak da povežu slavenske narode (sokolska ideja sveslavenstva), u cilju da ih pripreme za borbu za ostvarenje ‘teritorijalne i duhovne slobode’. Sokolski pokret se iz Češke brzo širio u slavenske pokrajine Austro-Ugarske (Slovenski sokol se organizovao 1867, zagrebački „Hrvatski sokol“ 1874. itd).“
Među Slovencima sokolski pokret se pojavio 1863, u Hrvatskoj 1874, a 4 godine kasnije osnovan je Hrvatsko-Slovenski sokolski savez. U Crnoj Gori javlja se 1906, a među Srbima kao organizovan pokret 1905. upravo u Sremu, u Sremskim Karlovcima u čemu je značajno mesto odigrala upravo (Sremska) Mitrovica, odnosno njen pesnik Đorđe Marković Koder koji je u Segedinu davao časove gimnastike i mačevanja slikaru Stevanu Todoroviću, koji je potom sa Đorđem Natoševićem (još jednim Sremcem, Slankamencem), Jovanom Đorđevićem i Đorđijem Gavrilovićem počeo da uvodi i propagira gimnastiku u škole i među omladinu.«