| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 0000
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nove, nekorišćeme
Istorija seljačkog društva najobimnija je istorijska i socioantropološka studija o životu na selu, običajima, pogledima na svet i o onome što je od davnina do modernog doba činilo svakodnevni život u Srbiji. Ovo dragoceno svedočanstvo o životu našeg naroda na selu prvi put se objavljuje u celini.
„Istorija seljačkog društva” kapitalno je delo srpskog i jugoslovenskog sociologa, političara i profesora Sretena Vukosavljevića (1881–1960). Smatra se najobimnijom i najznačajnijom istorijskom i socioantropološkom studijom o životu na selu u Srbiji i regionu.
Delo se u savremenim izdanjima, poput onog u izdanju Službenog glasnika, obično objavljuje u sedam tomova koji pokrivaju različite aspekte ruralnog života:
Knjiga 1: Organizovanje seljačke zemljišne svojine – bavi se načinom na koji su seljaci sticali i delili zemlju, analizirajući „međe” kao istorijske tekstove.
Knjiga 2: Sociologija stanovanja – istražuje razvoj seoskih kuća, raspored naselja i kulturu stanovanja.
Knjiga 3: Sociologija seljačkih radova – analizira organizaciju rada na selu, oruđa i tehnike kroz istoriju.
Knjiga 4: Seoske ustanove i uredbe – fokusira se na pravni i društveni poredak u ruralnim zajednicama.
Knjiga 5: Seoske zajednice i oblici ponašanja u njima – proučava društvene odnose, običaje i moralne norme seoskog stanovništva.
Knjiga 6: Pisma sa sela; Politički i drugi spisi – sadrži Vukosavljevićeve članke i prepisku u kojima kritikuje zanemarivanje sela od strane države.
Knjiga 7: Život i delo Sretena Vukosavljevića – biografski tom koji sumira njegov uticaj na domaću sociologiju sela.
Vukosavljević u svojim istraživanjima polazi od 19. veka, odnosno perioda naseljavanja današnjeg stanovništva, smatrajući taj trenutak početkom epohe modernog seljačkog društva. Njegov pristup je jedinstven jer kombinuje terenski rad, narodnu tradiciju, analizu naziva lokaliteta i jezičkih ostataka sa klasičnim sociološkim metodama.