| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1980
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
SV39
08200) ŠTO RADITE LJUDI Pokolj u Gudovcu 1941. , Lazo Tesla , Branko Jurlina , Bjelovar 1980 ,
Gudovački masakr (hrv. Pokolj u Gudovcu) je bio masovno ubistvo oko 190 bjelovarskih Srba od strane hrvatskih ustaša koji se dogodio 28. aprila 1941. u selu Gudovac nadomak Bjelovara. Masakr se dogodio za vreme Drugog svetskog rata, ubrzo nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane sila Osovine i uspostavljanja marionetske Nezavisne Države Hrvatske i bilo je prvo masovno ubistvo koje su počinile ustaše po dolasku na vlast, te je nagovestio širi ustaški pohod genocida nad Srbima u NDH koji je trajao do kraja rata.
Ustaše su kao izgovor za ubistvo iskoristile neobjašnjenu smrt dvojice svojih pristalica. Žrtve su dovedene iz Gudovca i okoline, uglavnom uhapšene pod optužbom da su pobunjenici lojalni svrgnutoj jugoslovenskoj kraljevskoj vladi. Odvedeni su na obližnju njivu i kolektivno streljani od strane streljačkog voda do 70 ustaških stražara. Petorica zatvorenika su uspeli da prežive prvi rafal i otpuzali su na sigurno. Ustaše su preživele stanovnike Gudovca naterali da iskopaju masovnu grobnicu za žrtve i poliju tela živim krečom kako bi se ubrzalo raspadanje leševa.
Sledećeg dana, rođaci jedne od žrtava prijavili su masakr nemačkoj okupacionoj upravi. Nemci su izvršili delimičnu ekshumaciju tela, nakon čega je uhapšeno 40 učesnika egzekucije. Mladen Lorković, visoki ustaški funkcioner, iskoristio je svoj uticaj da se zatvorenici puste i obećao nemačkom ambasadoru u NDH Zigfridu Kašeu da će hrvatske vlasti sprovesti detaljnu istragu, ali do istrage nikad nije došlo.
Na mestu masakra podignuti su kosturnica i mauzolej, kao i spomenik vajara Vojina Bakića, 1955. godine. Međutim, godine 1991. usred međunacionalnog nasilja tokom rata u Hrvatskoj, spomenik i mauzolej su uništili hrvatski nacionalisti, kao i još jedno Bakićevo delo (Bjelovarac, Bjelovarčanin). Ruševine kosturnice uklonile su lokalne vlasti 2002. godine. Iste godine, građani su potpisali peticiju za ponovno podizanje spomenika Bjelovacu. Obnovljeni spomenik otkriven je u decembru 2010. godine.
mek povez, format 11,5 x 20,5 cm , latinica, 136 strana