ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1951
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Čulinović, Ferdo, 1897-1971
Naslov Seljačke bune u Hrvatskoj / Ferdo Čulinović
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1951
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Seljačka sloga, 1951
Fizički opis 185 str. ; 24 cm
Zbirka Naučna knjižnica / Seljačka sloga ; 7
(Broš.)
Napomene Primjedbe : str. 165-185.
Napomene i bibliografske reference uz tekst.
Predmetne odrednice Seljačke bune – Hrvatska

SADRŽAJ
Predgovor 5
I. UVOD 9
Seljačke bune u Hrvatskoj prema ranijim opisima 9
Da li je feudalac Franjo Tahi bio neki izuzetak 12
Kako je živio seljak u feudalnoj Hrvatskoj 19
Kako je živio seljak u Vojnoj Krajini 41
II. POJEDINE SELJAČKE BUNE U HRVATSKOJ 43
1. Buna radi crkvene desetine u prvoj polovini XIV vijeka 43
2. Pučka buna u Splitu 1389. god 49
3. Pučki ustanak na Hvaru 1510–1514. god 52
4. Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca 1573. god 56
5. Pobuna seljaka u Senkovcima 1578. god 71
6. Tri bune kaptolskih „štibrenaca“ oko Zagreba 73
7. Buna seljaka oko Novigrada na Savi 1653–1659. god 76
8. Buna u varaždinskom generalatu 1666. god 78
9. Pobuna krajišnika varaždinskog generalata 1697. god 82
10. Dvije bune Ličana radi pokušaja pretvaranja krajišnika u feudalne podložnike 83
11. Brinjsko-otočačka buna 1719. god 87
12. Buna u „banovini“ 1730. god 89
13. Bune u Lici 1728–1732. god
14. Buna u varaždinskom generalatu 1735. god 95
15. Buna radi Khevenhillerovog „Regulamenta“ 1735. god 97
16. Ustanak „božje vojske“ u Lici 98
17. Ustanak u zapadnoj Slavoniji 1742. god 101
18. Ustanak u Komogovini 1751. god
19. Buna hrvatskih i srpskih krajišnika u Lici 1751. god 106
20. Buna krajišnika varaždinskog generalata 1755. god 108
21. Buna kmetova oko Kalnika 1755. god 109
22. Buna Konavljana 1709. god 127
23. Ticanova buna u Srijemu 1807. god 132
24. Pobune seljaka u Hrvatskoj 1848. god 137
25. Buna istarskih seljaka 1921. god 148
III. ZAKLJUČAK
Kakav su karakter imale bune sela Hrvatske u feudalnom periodu 155
Koji su glavni uzroci poraza seljačkih buna u Hrvatskoj 160
Primjedbe 165

Ferdo Čulinović bio je hrvatski pravni povjesničar, profesor i akademik, rođen 17. maja 1897. godine u Karlovcu, a preminuo 15. septembra 1971. u Zagrebu. Studirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktorirao 1922. godine. Nakon studija radio je u carinskoj službi, a potom u pravosuđu sve do Drugog svjetskog rata. Tokom rata, 1943. godine pristupio je partizanskom pokretu i aktivno učestvovao u radu ZAVNOH-a, gdje je obavljao značajne funkcije u oblasti pravosuđa i zakonodavstva, kao i u komisijama za ratne zločine. Nakon rata započeo je univerzitetsku karijeru i predavao istoriju države i prava naroda Jugoslavije na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1950. do 1967. godine. Godine 1962. izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a 1967. dobio je nagradu za životno djelo. U svom naučnom radu bavio se pravnom i političkom istorijom jugoslovenskih zemalja, kao i pitanjima zemljišnoknjižnog prava. Autor je niza značajnih studija i knjiga, među kojima se izdvajaju „Seljačke bune u Hrvatskoj“, „Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka“, „Riječka država“, „Slom stare Jugoslavije“ i „Stvaranje nove jugoslavenske države“. Njegov rad predstavlja važan doprinos proučavanju pravne i političke istorije, posebno u kontekstu razvoja državnosti i društvenih odnosa na prostoru bivše Jugoslavije.

MG P67 (N)