Godina izdanja: 826
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

David Kahn (7. veljače 1930. – 23. siječnja 2024.) bio je američki povjesničar, novinar i pisac. Opširno je pisao o povijesti kriptografije i vojne obavještajne službe.

Kahnova prva objavljena knjiga, The Codebreakers – The Story of Secret Writing (1967.), smatra se konačnim prikazom povijesti kriptografije.[1]

Biografija
David Kahn rođen je u New Yorku, od oca Florence Abraham Kahn, proizvođačice stakla, i majke Jesseja Kahna, odvjetnika, a odrastao je u Great Necku u New Yorku na Long Islandu.[2]

Kahn je rekao da je svoj interes za kriptografiju pronašao u čitanju knjige Fletchera Pratta Secret and Urgent (1939.) kao dječak.[2] Kahn je bio osnivač i urednik časopisa Cryptologia. Godine 1969. Kahn se oženio Susanne Fiedler; razveli su se 1994.[2] Imaju dva sina, Olivera i Michaela.[3][4]

Kahn je pohađao Sveučilište Bucknell. Nakon diplome radio je kao novinar u Newsdayu. Također je bio urednik u International Herald Tribuneu u Parizu 1960-ih.

U tom je razdoblju napisao članak za The New York Times Magazine o dvojici prebjega iz Nacionalne sigurnosne agencije. To je bio početak njegove monumentalne knjige, Razbijači kodova.

Razbijači kodova
Glavni članak: Razbijači kodova
Knjiga Razbijači kodova sveobuhvatno kroničari povijest kriptografije od starog Egipta do vremena pisanja. Općenito se smatra najboljim prikazom povijesti kriptografije do objavljivanja. Većinu uredništva, njemačkog prijevoda i insajderskih doprinosa napravio je američki kriptograf iz Drugog svjetskog rata Bradford Hardie III. William Crowell, bivši zamjenik direktora Nacionalne sigurnosne agencije, citiran je u Newsdayu rekavši: `Prije nego što se on (Kahn) pojavio, najbolje što ste mogli učiniti bilo je kupiti knjigu s objašnjenjima koja je obično bila previše tehnička i užasno dosadna.`[5][6]

Kahn, tadašnji novinar, dobio je ugovor za pisanje knjige o kriptografiji 1961. Počeo ju je pisati honorarno, u jednom trenutku dajući otkaz na svom redovnom poslu kako bi radio na njoj puno radno vrijeme.[7] Knjiga je trebala sadržavati informacije o Nacionalnoj sigurnosnoj agenciji (NSA), a prema autoru Jamesu Bamfordu koji je pisao 1982., agencija je pokušala zaustaviti njezino objavljivanje i razmatrala je objavljivanje negativne recenzije Kahnova rada u tisku kako bi ga diskreditirala.[8] Odbor Obavještajnog odbora Sjedinjenih Država zaključio je da je knjiga `moguće vrijedna podrška stranim vlastima COMSEC-a [sigurnosti komunikacija]` i preporučio je `daljnje moguće niske mjere, ali bez pravnih radnji, kako bi se obeshrabrili g. Kahn ili njegovi potencijalni izdavači`.[8] Kahnov izdavač, Macmillan Company, predao je rukopis saveznoj vladi na pregled bez Kahnova dopuštenja 4. ožujka 1966.[8] Kahn i Macmillan na kraju su se složili ukloniti dio materijala iz rukopisa, posebno o odnosu između NSA-e i njezinog britanskog kolege, GCHQ-a, jer se Kahn osjećao pod pritiskom obavještajne zajednice.[9]

Codebreakers nisu obradili većinu povijesti koja se tiče razbijanja njemačkog stroja Enigma (što je postalo javno poznato tek 1970-ih). Niti su obradili pojavu jake kriptografije u javnoj domeni, počevši od izuma kriptografije javnog ključa i specifikacije Standarda za šifriranje podataka sredinom 1970-ih. Ažurirano izdanje iz 1996. uključivalo je dodatno poglavlje koje pokriva događaje od izvorne publikacije.[10]

Kasnija karijera

Dr. David Kahn s plaketom Zaklade Nacionalnog kriptološkog muzeja u spomen na njegov 80. rođendan 2010.
Kahn je 1974. godine doktorirao (D.Phil) na Sveučilištu Oxford iz moderne njemačke povijesti pod nadzorom tadašnjeg profesora moderne povijesti, Hugha Trevora-Ropera.

Kahn je nastavio svoj rad kao novinar i urednik kolumni za Newsday do 1998. godine, a služio je i kao profesor novinarstva na Sveučilištu New York.

Unatoč prošlim neslaganjima između Kahna i Nacionalne sigurnosne agencije oko informacija u knjizi Razbijači kodova, Kahn je 1995. godine izabran za stalnog znanstvenika NSA-e. Dana 26. listopada 2010., Kahn je prisustvovao svečanosti u Nacionalnom kriptološkom muzeju (NCM) NSA-e u spomen na donaciju svoje cjeloživotne zbirke kriptoloških knjiga, memorabilija i artefakata muzeju i njegovoj knjižnici.[11] Zbirka se nalazi u knjižnici NCM-a i nije za posudbu (tj. predmeti se ne mogu posuđivati ​​ili posuđivati), ali je dopušteno fotokopiranje i fotografiranje predmeta iz zbirke.

Osobni život i smrt
Kahn je živio u New Yorku. Također je živio u Washingtonu, D.C.; Parizu, Francuska; Freiburgu, Njemačka; Oxfordu, Engleska; i Great Necku, New York. Umro je 23. siječnja 2024. u dobi od 93 godine,[12] u Bronxu.