| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2025
ISBN: 978-86-6299-065-5
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Dokumenti za proučavanje Bogorodičine crkve manastira Gradca
(arheološko-istorijska dokumentacija o manastiru Srbije XIII veka)
Dubravka Preradović, Vladimir Božinović, Dragana Pavlović
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture 2025 300 strana : ilustrovano
odlična očuvanost
1. Predmet i cilj knjige
Ovo izdanje predstavlja zbornik dokumenata, planova, opisa, crteža, rezultata arheoloških istraživanja i istorijskih analiza koji se odnose na crkvu Bogorodice manastira Gradac, zadužbinu kraljice Jelene Anžujske (oko 1270–1290).
Cilj knjige je da:
sistematizuje svu relevantnu građu za izučavanje arhitekture i građevinskih faza manastira,
predstavi konzervatorsko-restauratorske izveštaje,
ponudi istorijsko-umetničku interpretaciju rano-srpske gotike u arhitekturi Gradca.
2. Sadržaj i tematske celine
2.1. Istorijski dokumenti
Sadrži:
povelje i prepisi iz 13–15. veka,
turske deftere gde se manastir pominje kao lokalni centar,
zapise dubrovačkih, svetogorskih i kasnije srpskih izvora.
Fokus je na:
istorijskom položaju manastira u doba kraljice Jelene,
vezama Gradca sa Raškom i Zetsko–primorskim oblastima,
padu manastira pod Turke i kasnijim obnovama.
2.2. Arhitektonska istraživanja
Posebna vrednost knjige.
Analiza arhitekture Bogorodičine crkve kao ranoogotske varijante unutar raške tradicije.
Dokumentacija građevinskih faza (izvorni sloj iz XIII veka, dogradnje, popravke, restauracije iz 20. veka).
Tehnike zidarstva, upotreba materijala, tragovi originalne dekorativne obrade.
Prilozi uključuju:
planove, preseke, izometrijske prikaze,
konzervatorske skice,
fotografije oštećenja i rekonstrukcija.
2.3. Umetničko-istorijska analiza
Odeljak koji tumači:
stilske osobenosti fresaka (u značajno fragmentovanom stanju),
ikonografiju Bogorodice i ciklus Hristovog života,
karakterističnu spojnicu romanike i gotike u skulpturnoj dekoraciji zapadnog portala.
2.4. Konzervatorsko-restauratorska građa
Uključeni su:
izveštaji iz perioda 1960–1990,
analiza stanja zidova, krova, fresaka i konstrukcije crkve,
inženjerska dokumentacija o sanacijama.
To čini knjigu jednim od najcelovitijih tehničkih izvora za proučavanje Gradca.
3. Naučni značaj knjige
3.1. Za istoriju umetnosti
Dokazuje udeo zapadnih, anžujskih i južnofrancuskih uticaja u srpskoj dvorskoj arhitekturi XIII veka.
Potvrđuje ulogu kraljice Jelene kao nosioca kulturnih veza sa Zapadom.
Manastir Gradac se jasno pozicionira kao most između raškog stila i rane gotike.
3.2. Za arheologiju i arhitekturu
Predstavlja temeljnu dokumentaciju za sve kasnije analize konstrukcije, graditeljske tehnike i restauracija.
Daje uporediv materijal sa Studenicom, Sopoćanima, Moračinom i građevinama Primorja.
3.3. Za istoriju srpske države
Potvrđuje značaj ženskih kraljevskih zadužbina.
Ukazuje na politički kontekst u kome je manastir nastao (mir, stabilnost i vizija evropeizacije dvora Nemanjića).
4. Poređenje sa srodnim izdanjima
Đurić, T., „Srpsko zidno slikarstvo XIII veka“ Dopunjuje freskologiju Gradca.
Marković, „Arhitektura Nemanjića“ Daje širi stilski kontekst raške škole.
Vuković, konzervatorska dokumentacija Rep. zavoda Delimično je integrisana u ovu publikaciju.
Istraživanja o manastiru Morači i gotičkim uticajima Osnov za poređenje gotičkih elemenata u području Polimlja i Raške.
„Dokumenti za proučavanje Bogorodičine crkve manastira Gradca“ predstavlja jedan od najvažnijih zbornika izvora za izučavanje srpske srednjovekovne arhitekture i istorije umetnosti. Obuhvata pisane istorijske izvore, arheološku dokumentaciju, konzervatorske izveštaje i arhitektonske analize, čineći ga fundamentalnom studijom o građi, formi i razvoju manastira Gradac. Ukazuje na sintezu gotičkih i raških elemenata, značaj kraljice Jelene Anžujske i dug kontinuitet restauracija. Delo objedinjuje naučne discipline – istoriografiju, umetničku istoriju, arheologiju i arhitekturu – i služi kao bazni izvor za sva savremena istraživanja o manastiru Gradac i ranoj srpskoj gotici.