| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2016
ISBN: 978-86-6427-037-3
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Jugoslavija i građanski rat u Grčkoj : (1945-1949)
Filozofski fakultet 2016 491 strana : ilusrovano
odlična očuvanost
Knjiga Milana Ristovića prikazuje kako je građanski rat u Grčkoj (1945–1949) postao jedan od prvih velikih sukoba Hladnog rata i kakvu je ulogu u tom procesu imala Jugoslavija. Autor detaljno opisuje složene odnose između Titove Jugoslavije, grčkih komunista, zapadnih saveznika i Sovjetskog Saveza. Jugoslavija je u početku aktivno pomagala grčke partizane (Demokratsku armiju Grčke), ali je posle sukoba Tita i Staljina 1948. godine došlo do prekida te podrške, što je ubrzalo poraz komunističkog pokreta u Grčkoj.
Ristović pokazuje da je ovaj sukob otkrio duboke ideološke, geopolitičke i regionalne tenzije koje su odredile izgled Balkana u ranom Hladnom ratu. Kroz arhivsku građu i diplomatsku prepisku, knjiga analizira kako su lokalni i svetski interesi povezani u jedan dramatičan istorijski trenutak.
Knjiga Milana Ristovića ima veliki istoriografski značaj jer jedna od retkih sistematski prikazuje ulogu Jugoslavije u grčkom građanskom ratu, događaju koji je u velikoj meri oblikovao početak Hladnog rata na Balkanu. Delo pokazuje kako su regionalni sukobi duboko isprepletani sa globalnim političkim procesima i kako mala država, poput Jugoslavije, može imati presudan uticaj na tok velikih istorijskih događaja.
Ristovićevo istraživanje je značajno i zato što koristi obimnu domaću i stranu arhivsku građu, čime dopunjuje praznine u našoj istoriografiji i nudi nove uvide u odnose između Tita, Staljina, Zapada i balkanskih komunističkih pokreta. Pokazuje da se politika Jugoslavije ne može razumeti bez makedonskog pitanja, odnosa sa Grčkom i prelomne 1948. godine, što knjigu čini ključnim izvorom za razumevanje ranog perioda Hladnog rata.
U širem smislu, delo je važno zato što ukazuje na posledice ideoloških sukoba i geopolitičkih interesa po sudbinu malih naroda i država. Čitaoca podseća da je grčki rat bio ne samo lokalni konflikt, već i udarac koji je odredio budućnost celog regiona — uključujući i strategijske pravce jugoslovenske spoljne politike u decenijama koje slede.
GLAVNE TEME
1. Početak Hladnog rata na Balkanu
Grčki građanski rat kao prvi veliki oružani sukob Istoka i Zapada posle Drugog svetskog rata.
2. Jugoslavija i grčki komunisti
Podrška oružju, logistici i utočištu, zatim prekid saradnje nakon Informbiroa.
3. Geopolitički interesi velikih sila
Suprotstavljeni ciljevi Britanije, SAD i SSSR-a na Sredozemlju.
4. Nacionalno pitanje i makedonski faktor
Ristović posebno analizira uticaj makedonskog pitanja na odnos Jugoslavije i Grčke.
5. Prelom 1948. godine
Rez kojim je Tito napustio sovjetsku liniju i time promenio tok regionalne politike.