pregleda

Istina o Buchenwaldu - Jurica Kerbler,Tomislav Novak


Cena:
990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (8140)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 15141

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: Tv
Godina izdanja: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Koncentracioni logor Buhenvald (nem. Konzentrationslager Buchenwald) je bio nacistički koncentracioni logor osnovan na planini Eter blizu Vajmara u Nemačkoj jula 1937.[1] Bio je jedan od prvih i najvećih koncentracionih logora na tlu Nemačke.[2] U početku se logor prostirao na površinu od 46 hektara, da bi kasnije bio proširen na 190 hektara.[3]


Žrtve logora Buhenvald iz aprila 1945.
Logoraši su uglavnom radili kao prinudni radnici u fabrikama oružja. Među njima je bilo Jevreja, Poljaka, političkih zatvorenika, Roma, Sinta, Jehovinih svedoka, kriminalaca, homoseksualaca i ratnih zarobljenika.[4] Razne grupe logoraša su nosile obeležja, pa su tako politički zarobljenici nosili crvene oznake, a kriminalci zelene oznake. Iseljenici su bili označeni plavom, a homoseksualci ljubičastom bojom.

Do 1942. većina političkih logoraša bili su komunisti i anarhisti i politički zatvorenici, dok se kasnije, nakon Kristalne noći, u novembru 1938. povećao broj pripadnika raznih frakcija pokreta otpora, kao i preko 10.000 Jevreja. Tu su bili zatvarani, između ostalih, pisci, lekari, umetnici i bivše plemstvo.

U logoru je proizvedena četvrtina oružja kojom je raspolagala nemačka vojska tokom rata.

Između jula 1938. i aprila 1945, kroz logor je prošlo oko 250.000 logoraša, uključujući 168 zapadnih ratnih zarobljenika. Iako Buhenvald nije bio projektovan kao logor smrti, već kao radni logor, u njemu je umro veliki broj ljudi. Glavni uzrok smrti bile su bolesti zbog loših uslova života u logoru i izgladnelost. Pothranjeni logoraši izloženi bolestima radili su na teškim prinudnim radovima.[1] Mnogi su stradali od eksperimenata na živim ljudima koje su sprovodili nacisti, ili u nasumičnim likvidacijama. Glavni metodi likvidacije koju su sprovodili pripadnici SS bili su vešanje i streljanje. Ukupan broj umrlih se procenjuje na 56.545, od 266.000 logoraša koliko je prošlo kroz Buhenvald.[5]

U januaru 1945. godine, više od 10.000 logoraša iz Aušvica, ali i drugih logora u Poljskoj je prebačeno u Buhenvald u marševima smrti.

Američke trupe 83. pešadijske divizije ušle su u logor Buhenvald 11. aprila 1945. Tu su zatekli 21.000 izgladnelih logoraša.[6]

Od 1945. do 1950. logor su koristile vlasti Sovjetske okupacione zone u Nemačkoj kao specijalni logor NKVD br. 2. za naciste i druge Nemce.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 82849391
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Koncentracioni logor Buhenvald (nem. Konzentrationslager Buchenwald) je bio nacistički koncentracioni logor osnovan na planini Eter blizu Vajmara u Nemačkoj jula 1937.[1] Bio je jedan od prvih i najvećih koncentracionih logora na tlu Nemačke.[2] U početku se logor prostirao na površinu od 46 hektara, da bi kasnije bio proširen na 190 hektara.[3]


Žrtve logora Buhenvald iz aprila 1945.
Logoraši su uglavnom radili kao prinudni radnici u fabrikama oružja. Među njima je bilo Jevreja, Poljaka, političkih zatvorenika, Roma, Sinta, Jehovinih svedoka, kriminalaca, homoseksualaca i ratnih zarobljenika.[4] Razne grupe logoraša su nosile obeležja, pa su tako politički zarobljenici nosili crvene oznake, a kriminalci zelene oznake. Iseljenici su bili označeni plavom, a homoseksualci ljubičastom bojom.

Do 1942. većina političkih logoraša bili su komunisti i anarhisti i politički zatvorenici, dok se kasnije, nakon Kristalne noći, u novembru 1938. povećao broj pripadnika raznih frakcija pokreta otpora, kao i preko 10.000 Jevreja. Tu su bili zatvarani, između ostalih, pisci, lekari, umetnici i bivše plemstvo.

U logoru je proizvedena četvrtina oružja kojom je raspolagala nemačka vojska tokom rata.

Između jula 1938. i aprila 1945, kroz logor je prošlo oko 250.000 logoraša, uključujući 168 zapadnih ratnih zarobljenika. Iako Buhenvald nije bio projektovan kao logor smrti, već kao radni logor, u njemu je umro veliki broj ljudi. Glavni uzrok smrti bile su bolesti zbog loših uslova života u logoru i izgladnelost. Pothranjeni logoraši izloženi bolestima radili su na teškim prinudnim radovima.[1] Mnogi su stradali od eksperimenata na živim ljudima koje su sprovodili nacisti, ili u nasumičnim likvidacijama. Glavni metodi likvidacije koju su sprovodili pripadnici SS bili su vešanje i streljanje. Ukupan broj umrlih se procenjuje na 56.545, od 266.000 logoraša koliko je prošlo kroz Buhenvald.[5]

U januaru 1945. godine, više od 10.000 logoraša iz Aušvica, ali i drugih logora u Poljskoj je prebačeno u Buhenvald u marševima smrti.

Američke trupe 83. pešadijske divizije ušle su u logor Buhenvald 11. aprila 1945. Tu su zatekli 21.000 izgladnelih logoraša.[6]

Od 1945. do 1950. logor su koristile vlasti Sovjetske okupacione zone u Nemačkoj kao specijalni logor NKVD br. 2. za naciste i druge Nemce.
82849391 Istina o Buchenwaldu - Jurica Kerbler,Tomislav Novak

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.