| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: Tv
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Koncentracioni logor Buhenvald (nem. Konzentrationslager Buchenwald) je bio nacistički koncentracioni logor osnovan na planini Eter blizu Vajmara u Nemačkoj jula 1937.[1] Bio je jedan od prvih i najvećih koncentracionih logora na tlu Nemačke.[2] U početku se logor prostirao na površinu od 46 hektara, da bi kasnije bio proširen na 190 hektara.[3]
Žrtve logora Buhenvald iz aprila 1945.
Logoraši su uglavnom radili kao prinudni radnici u fabrikama oružja. Među njima je bilo Jevreja, Poljaka, političkih zatvorenika, Roma, Sinta, Jehovinih svedoka, kriminalaca, homoseksualaca i ratnih zarobljenika.[4] Razne grupe logoraša su nosile obeležja, pa su tako politički zarobljenici nosili crvene oznake, a kriminalci zelene oznake. Iseljenici su bili označeni plavom, a homoseksualci ljubičastom bojom.
Do 1942. većina političkih logoraša bili su komunisti i anarhisti i politički zatvorenici, dok se kasnije, nakon Kristalne noći, u novembru 1938. povećao broj pripadnika raznih frakcija pokreta otpora, kao i preko 10.000 Jevreja. Tu su bili zatvarani, između ostalih, pisci, lekari, umetnici i bivše plemstvo.
U logoru je proizvedena četvrtina oružja kojom je raspolagala nemačka vojska tokom rata.
Između jula 1938. i aprila 1945, kroz logor je prošlo oko 250.000 logoraša, uključujući 168 zapadnih ratnih zarobljenika. Iako Buhenvald nije bio projektovan kao logor smrti, već kao radni logor, u njemu je umro veliki broj ljudi. Glavni uzrok smrti bile su bolesti zbog loših uslova života u logoru i izgladnelost. Pothranjeni logoraši izloženi bolestima radili su na teškim prinudnim radovima.[1] Mnogi su stradali od eksperimenata na živim ljudima koje su sprovodili nacisti, ili u nasumičnim likvidacijama. Glavni metodi likvidacije koju su sprovodili pripadnici SS bili su vešanje i streljanje. Ukupan broj umrlih se procenjuje na 56.545, od 266.000 logoraša koliko je prošlo kroz Buhenvald.[5]
U januaru 1945. godine, više od 10.000 logoraša iz Aušvica, ali i drugih logora u Poljskoj je prebačeno u Buhenvald u marševima smrti.
Američke trupe 83. pešadijske divizije ušle su u logor Buhenvald 11. aprila 1945. Tu su zatekli 21.000 izgladnelih logoraša.[6]
Od 1945. do 1950. logor su koristile vlasti Sovjetske okupacione zone u Nemačkoj kao specijalni logor NKVD br. 2. za naciste i druge Nemce.