| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 149
Godina izdanja: 149
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Vladislav B. Sotirović
Sociolingvistički aspekt raspada Jugoslavije i Srpsko nacionalno pitanje
Vladislav B. Sotirović (Kragujevac, 1. januar 1967) srpski je univerzitetski profesor i istoričar. Sotirović je doktor nauka, naučnik i istraživač u oblasti istorije, filozofije i filologije. Radi kao docent (od 2005) i profesor (od 2007) na Katedri za slavistiku na Filološkom fakultetu Univerziteta u Viljnusu, Litvanija.[1]
Život i karijera
Rođen je 1. januar 1967. godine u Kragujevcu, u kome je pohađao osnovno, a potom i srednje školovanje u Kragujevačkoj gimnaziji. Akademsko zvanje stekao je 1991. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na grupi za istoriju, nakon odbrane teme: „Fortifikacije i urbana topografija Beograda krajem srednjeg veka (1404.–1521)”.
Tokom 1991 i 1992. godine radio je na naučnoistraživačkom projektu: „Sto godina gradskog saobraćaja u Beogradu”. Potom je od 1992. do 1995. godine radio kao prosvetni radnik (profesor istorije) u Beogradu.
Od 1995. do 1997. godine boravio je na poslediplomskim studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, koje je okončao odbranom dva magistarska rada na grupi za istoriju i grupi za studije Jugoistočne Evrope, pod nazivom;
„Stvaranje Jugoslavije 1914.–1918.”
„Odnosi između Jugoslovenskog komiteta u Londonu, Nacionalnog odbora u Zagrebu i Kraljevske Vlade Srbije za vremeprocesa stvaranja Jugoslavije”.
Kao naučni istaživač Vladislav B. Sotirović radio je od 1996. do 1997. godine na međunarodnom projektu Univerziteta u Melburnu. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u knjizi: „Postkomunistička demokratizacija” u izdanju Univerziteta u Kembridžu.
Kao predavač i naučni istraživač na predmetu istoriju jugoslovenskih naroda, radio je, tokom 1998. godine, na Katedri za slovensku filologiju Filološkog fakulteta Univerziteta u Viljnusu (Litvanija).
U Arhivu za otvoreno društvo Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti, radio je od tokom 1999. i 2000. godine, a od septembra 2000. godine i kao predavač i naučni istraživač na Katedri za slovensku filologiju Filološkog fakulteta (do 2007. godine) i Katedri za istoriju teorija i kultura Istorijskog fakulteta Univerziteta u Viljnusu (do 2006. godine) kao predavač na predmetu iz oblasti južnoslovenske sociolingvistike, srpske filologije i jezika i jugoslovenske, balkanske i centralnoevropske istorije.[2]
Juna 2002. godine doktorirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Viljnusu 2002. godine sa disertacijom: „Lingvistički model definisanja srpske nacije Vuka Stefanovića Karadžića i projekat Ilije Garašanina o stvaranju lingvistički određene države Srba”.
Od 2005. godine Filološkom fakultetu Univerziteta u Viljnusu radi kao docent a od 2007. godine predaje na Katedri za slavistiku na Filološkom fakultetuUniverziteta u Viljnusu.