| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2003
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova,
Izdavač: Narodna biblioteka Dositej Obradović - Stara Pazova,
2003. god. (reprint iz 1899. godine.),
Tvrd povez, 20,5 cm.
110 str.
Karlovački Prota Vasilije Konstantinović je dobio nalog da 1896.godine pregleda Karlovačku protopopiju i da o tome napiše detaljan izveštaj, koji je kasnije pretočen u knjigu `Trideset dana na ubavu putu` na osnovu svojih sagledavanja stanja, a izdata je u Sremskim Karlovcima 1899.godine.
Vasilije Konstantinović (Sremski Karlovci, 2. februar 1840 - Sremski Karlovci, 2. avgust 1911) bio je srpski sveštenik, književnik i profesor.
Otac Konstantin bio je ugledni karlovački trgovac, majka Julijana. Brat Nikola bio je sveštenik u Čortanovcima.
Osnovnu školu, gimnaziju i bogosloviju završio je u Sremskim Karlovcima
Po završetku školovanja radio je kao učitelj u Beški (1861-1863) i Zemunu (1864-1866), da bi se potom vratio u rodni grad.
Bio je prvi stalni katiheta u Karlovačkoj gimnaziji (1871-1884) i profesor Karlovačke bogoslovije (1884-1890). Za paroha crkve Svetog Vavedenja u Karlovcima izabran je 1890. godine. Kao paroh bavio se vaspitnim radom, kratak period bio je vršilac dužnosti direktora osnovne škole, a od 1896. do kraja života bio je stalni član Patronata Karlovačke gimnazije.
Bio je oženjen Katarinom Runjanin iz Kuzmina, sa kojom je imao troje dece - kćerke Ljubicu i Stojanu i sina Kostu.
Poznat je kao hroničar Karlovaca, i njegove knjige sadrže dragocene podatke o istorijskim, prosvetnim i ekonomskim prilikama u mestu.
Sahranjen je na Čeratskom groblju u Karlovcima.