ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1975
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Bogdan Krizman - Vanjska politika Jugoslavenske države 1918-1941
Školska knjiga, Zagreb, 1975
200 str.
tvrdi povez
stanje: dobro

diplomatsko-historijski pregled

Sadržaj
Predgovor dra Hrvoja Matkovića
Uvod: Stvaranje Kraljevstva SHS; unutrašnja situacija; me-
đunarodni položaj
Prvi dio: 1918-1934.
Konferencija u Parizu i mirovni ugovori
Jadransko pitanje do Rapallskog ugovora
Osnivanje Male Antante
Pokušaji približavanja Italiji
Jugoslavensko-francuski ugovor o prijateljstvu
Talijansko-jugoslavenski odnosi (1928-1933)
Reorganizacija Male Antante
Balkanski sporazum (1934)
Pitanje priznanja Sovjetske Rusije
Drugi dio: 1934-1941.
Njemački prodor na Balkan
Približavanje Jugoslavije Italiji
Jugoslavija pred rat 1939. godine
Razdoblje naklone neutralnosti
Zapadne demokracije prema Jugoslaviji
Pristup Jugoslavije Trojnom paktu
Vanjskopolitički potezi Simovićeve vlade i njemački napad na
Jugoslaviju
Zaključak
Dodatak: Dokumenti
Kronologija
Popis jugoslavenskih vlada (1918-1941)
Popis jugoslavenskih ministara vanjskih poslova
Osvrt na literaturu
Kazalo osoba
Kazalo autora
Popis dokumenata

Krizmanov tekst podijeljen je u poglavlja koja — — svako za sebe — predstavljaju zaokruženu tematsku cjelinu. Ipak poredana u redoslijed kako su se događaji zbivali ona ocrtavaju kronološki, kontinuirani slijed odnosa i problema koji su opterećivali vanjskopolitički položaj jugoslavenske države. Cjelokupni tekst daje pogled na osnovnu problematiku međunarodnog položaja stare Jugoslavije i na polazišta, odrednice i bitne karakteristike njene vanjskopolitičke aktivnosti. Opredijelivši se za kronološku konstrukciju, autor je postigao preglednost, istakao uspone i padove u razvoju diplomatskih odnosa s pojedinim državama i — što je od posebnog značenja — vidljivo naglasio ulogu pojedinih ličnosti u razrješavanju složenih i često zapletenih situacija. Autor je neosporno i jasno utvrdio primarnu ulogu kralja Aleksandra u kreiranju vanjskopolitičke linije i davanju inicijativa za diplomatske akcije, kao i njegovu posljednju riječ u donošenju odluka. Sve to vrijedi i za kneza Pavla u razdoblju kad je kao prvi namjesnik stajao na čelu jugoslavenske države od marseljskog atentata do njena sloma.
Krizman je svoj tekst gradio na rezultatima dosadašnjih znanstvenih istraživanja drugih autora i vlastitih. Tekst je podijelio u dva dijela, uzevši s pravom 1934. godinu kao cezuru. Takvu podjelu autor je izvršio u namjeri da naglasi vidljivu promjenu vanjskopolitičke orijentacije jugoslavenske države pod Namjesništvom kad je došlo do napuštanja tradicionalnog oslonca Jugoslavije na zapadne sile. U mnogim slučajevima autor je posegao za dokumentima pa je u tekst unosio dijelove diplomatske prepiske, memoranduma, zabilježaka, dnevnika pojedinih diplomata i državnika. U dodatku priopćio je i nekoliko cjelovitih diplomatskih dokumenata. Njihov izbor izvršen je s osjećajem mjere i smislom za vrednovanje izvorne građe. Tako je knjiga dobila na autentičnosti i argumentaciji. Čitatelj je doveden u priliku da i sam na izvornom tekstu provjeri zaključke do kojih je autor u svom izlaganju došao.
Čitajući ovaj tekst, upoznajemo jednu cijelu epohu s njenim protagonistima, upoznajemo građansku Jugoslaviju u dimenziji koja nam je dosada bila najmanje poznata, a predstavlja tako važnu komponentu njena postojanja razvoja. Ne smijemo, naime, zaboraviti da je u međuratnoj međunarodnoj konstelaciji i Kraljevina Jugoslavija imala određeno mjesto. Iako je u prvom planu teksta praćenje jugoslavenske vanjske politike, on nas indirektno upoznaje i s ciljevima vanjske politike velikih sila, posebno prema Balkanu i Jugoslaviji, i upozorava na njihovu međusobnu konfrontaciju.

Dr Hrvoje Matković

Predmetna odrednicaParis Peace Conference (1919-1920)
Mala antanta
jadransko pitanje - 1914/1918.
Jugoslavija : Italija - 1918/1941.
Jugoslavija - povijest - Trojni pakt - 1941.
Jugoslavija - raspad države - 1941.
Jugoslavija - vanjska politika - 1918/1941.
ugoslavija između dva svjetska rata
Međunarodni odnosi... Jugoslavije