| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 1 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Beograd-Zvezdara, Beograd-Zvezdara | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1975
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Bogdan Krizman - Vanjska politika Jugoslavenske države 1918-1941 
Školska knjiga, Zagreb, 1975 
200 str. 
tvrdi povez 
stanje: dobro		 
 
diplomatsko-historijski pregled 
 
Sadržaj 
Predgovor dra Hrvoja Matkovića 
Uvod: Stvaranje Kraljevstva SHS; unutrašnja situacija; međunarodni položaj 
Prvi dio: 1918-1934. 
Konferencija u Parizu i mirovni ugovori 
Jadransko pitanje do Rapallskog ugovora 
Osnivanje Male Antante 
Pokušaji približavanja Italiji 
Jugoslavensko-francuski ugovor o prijateljstvu 
Talijansko-jugoslavenski odnosi (1928-1933) 
Reorganizacija Male Antante 
Balkanski sporazum (1934) 
Pitanje priznanja Sovjetske Rusije 
Drugi dio: 1934-1941. 
Njemački prodor na Balkan 
Približavanje Jugoslavije Italiji 
Jugoslavija pred rat 1939. godine 
Razdoblje naklone neutralnosti 
Zapadne demokracije prema Jugoslaviji 
Pristup Jugoslavije Trojnom paktu 
Vanjskopolitički potezi Simovićeve vlade i njemački napad na 
Jugoslaviju 
Zaključak 
Dodatak: Dokumenti 
Kronologija 
Popis jugoslavenskih vlada (1918-1941) 
Popis jugoslavenskih ministara vanjskih poslova 
Osvrt na literaturu 
Kazalo osoba 
Kazalo autora 
Popis dokumenata 
 
Krizmanov tekst podijeljen je u poglavlja koja — — svako za sebe — predstavljaju zaokruženu tematsku cjelinu. Ipak poredana u redoslijed kako su se događaji zbivali ona ocrtavaju kronološki, kontinuirani slijed odnosa i problema koji su opterećivali vanjskopolitički položaj jugoslavenske države. Cjelokupni tekst daje pogled na osnovnu problematiku međunarodnog položaja stare Jugoslavije i na polazišta, odrednice i bitne karakteristike njene vanjskopolitičke aktivnosti. Opredijelivši se za kronološku konstrukciju, autor je postigao preglednost, istakao uspone i padove u razvoju diplomatskih odnosa s pojedinim državama i — što je od posebnog značenja — vidljivo naglasio ulogu pojedinih ličnosti u razrješavanju složenih i često zapletenih situacija. Autor je neosporno i jasno utvrdio primarnu ulogu kralja Aleksandra u kreiranju vanjskopolitičke linije i davanju inicijativa za diplomatske akcije, kao i njegovu posljednju riječ u donošenju odluka. Sve to vrijedi i za kneza Pavla u razdoblju kad je kao prvi namjesnik stajao na čelu jugoslavenske države od marseljskog atentata do njena sloma.   
Krizman je svoj tekst gradio na rezultatima dosadašnjih znanstvenih istraživanja drugih autora i vlastitih. Tekst je podijelio u dva dijela, uzevši s pravom 1934. godinu kao cezuru. Takvu podjelu autor je izvršio u namjeri da naglasi vidljivu promjenu vanjskopolitičke orijentacije jugoslavenske države pod Namjesništvom kad je došlo do napuštanja tradicionalnog oslonca Jugoslavije na zapadne sile. U mnogim slučajevima autor je posegao za dokumentima pa je u tekst unosio dijelove diplomatske prepiske, memoranduma, zabilježaka, dnevnika pojedinih diplomata i državnika. U dodatku priopćio je i nekoliko cjelovitih diplomatskih dokumenata. Njihov izbor izvršen je s osjećajem mjere i smislom za vrednovanje izvorne građe. Tako je knjiga dobila na autentičnosti i argumentaciji. Čitatelj je doveden u priliku da i sam na izvornom tekstu provjeri zaključke do kojih je autor u svom izlaganju došao.   
Čitajući ovaj tekst, upoznajemo jednu cijelu epohu s njenim protagonistima, upoznajemo građansku Jugoslaviju u dimenziji koja nam je dosada bila najmanje poznata, a predstavlja tako važnu komponentu njena postojanja razvoja. Ne smijemo, naime, zaboraviti da je u međuratnoj međunarodnoj konstelaciji i Kraljevina Jugoslavija imala određeno mjesto. Iako je u prvom planu teksta praćenje jugoslavenske vanjske politike, on nas indirektno upoznaje i s ciljevima vanjske politike velikih sila, posebno prema Balkanu i Jugoslaviji, i upozorava na njihovu međusobnu konfrontaciju. 
 
Dr Hrvoje Matković 
 
Predmetna odrednica Paris Peace Conference (1919-1920) 
Mala antanta 
jadransko pitanje - 1914/1918. 
Jugoslavija : Italija - 1918/1941. 
Jugoslavija - povijest - Trojni pakt - 1941. 
Jugoslavija - raspad države - 1941. 
Jugoslavija - vanjska politika - 1918/1941. 
ugoslavija između dva svjetska rata 
Međunarodni odnosi... Jugoslavije