Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Surčin, Beograd-Surčin |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1973
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Oslobodilački ratovi naroda Vijetnama
tvrdi povez, dobro ocuvana samo je papirni omot malo zacepljen
POLICA 53
AMERIKANCI ĆE DEFINITIVNO IZGUBITI RAT U TRENUTKU KAD NJIHOVI EFEKTIVI DOSTIGNU VRHUNAC, A OGROMNA RATNA MAŠINA KOJU SU SASTAVILI SE VIŠE NE BUDE MOGLA POMERATI. POTUĆI ĆEMO IH U TRENUTKU KAD BUDU IMALI MNOGO LJUDI, MNOŠTVO ORUŽJA, VEĆU NADU U POBEDU. JER ĆE ČITAVO TO BOGATSTVO, TA SNAGA, POSTATI KAMEN OBEŠEN O NJIHOV VRAT`
Bio je petak, 25. avgust 1911: u selu An Ksa provincije Kvang Bin u tadašnjoj Francuskoj Indokini, mali zemljoposednik Vo Kvang Ngijem i njegova žena Ngujen Ti Kien dobili su sina Vo Ngujen Đapa. Zvaćemo ga Đap jer mu je to ime – `kratko i odsečno kao šamar`. Otac Vijetnama Ho Ši Min će ga kasnije, zbog njegovih orkanskih srdžbi i njegovih grobnih ćutanja nazvati Vulkan pokriven snegom, a zbog njegove hrabrosti Kui, Đavo
Đap je danas, u četvrtak 25. avgusta 2011, napunio 100 godina.
Nepoznato je koliko je neprijatelja protiv kojih se borio mrtvo, ali živih je veoma malo preteklo, a oni poslednji stradaju od starosti koju je on odavno prevazišao. Bivši američki državni sekretar za odbranu Robert Maknamara je 1995. godine imao priliku da ga pita šta se tačno dogodilo 4. avgusta 1964. u drugom tonkinškom incidentu, koji je Sjedinjenim Američkim Državama poslužio kao povod za ulazak u Vijetnam. `Apsolutno ništa`, odgovorio je Đap, potvrđujući time stav velikog broja američkih i drugih istraživača i istoričara da je navodni severnovijetnamski napad na američki razarač bio – izmišljen. Tu fikciju Vijetnam će u narednih deset godina platiti milionima žrtava, a Amerikance prisiliti da se posle devet godina i gotovo 60.000 poginulih vojnika, vrate kući, po onom receptu: `Proglasi pobedu – i beži.`
PRVI UTISAK: Bio je glavnokomandujući u Prvom indokineskom ratu, protiv Francuza (1946–1954) i Vijetnamskom ratu protiv SAD i njenih saveznika (1960–1975). Učestvovao je u istorijski važnim bitkama Lang Son (1950), Hoa Bin (1951–1952), Dijen Bijen Fu (1954), u Novogodišnjoj (Tet) ofanzivi (1968), Uskršnjoj ofanzivi (1972) i završnoj Ho Ši Min operaciji zauzimanja Sajgona (1975). Bio je i novinar, ministar unutrašnjih poslova u vladi Vijetmina koju je vodio Ho Ši Min, vojni komandant Vijetmina, komandant Vijetnamske narodne armije i ministar odbrane.
Februara 1969. godine, usred rata i Hanoja, italijanska novinarka Orijana Falači (1929–2006) dobila je priliku da s legendarnim pobednikom Francuza kod Dijen Bijen Fua i osobom koja je plašila Amerikance kao strašilo decu obavi intervju. Đap je imao 58. godina. Šta je znala o njemu? `Uvek u novim i ispeglanim uniformama, živeo u maloj francuskoj kolonijalnoj palati, francuski nameštaj, mlada žena, automobil sa zavesicama na prozorima.` Prvi utisak? `Prišao mi je s ispruženom rukom i nekom frivolnom živahnošću. I njegov osmeh je imao dah frivolnosti.`