Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2024
ISBN: 978-86-6435-225-3
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Knjiga poklonik
Antonije Novgorodski
sa propratnim tekstovima Đorđa Trifunovića i Ane Žuravelj
Putopisi, Srednji vek, Fontes,
Prevod teksta sa staroruskog: Đorđe Trifunović
“Imenik”, mape
Broj strana: 95
Godina izdanja: 2024.
ISBN: 978-86-6435-225-3
Pismo: ćirilica
Žanr: istorija, putopisi
ISBN: 978-86-6435-225-3
POVEZ: broširano
Br. str.: 95
Fizički opis: 21 cm
Masa (u gr): 150
knjiga je potpuno nova - moja ocjena 5*
[kategorizacija stanja:
5*- potpuno nova knjiga, neotvorena (od 2000. nadalje)
5 - netaknuta, a može biti i starije izdanje
4 - vidljivi vanjski znaci korišćenja, ali knjiga u dobrom stanju
3 - oštećena izvana (korica), unutra bez oštećenja
2 - oštećena izvana, oštećena iznutra - podvlačena grafitnom olovkom ili pohabane stranice
1 - knjiga oštećena izvana i iznutra, podvlačena hemijskom, flomasterima ili bojama, ali čitljiva
- za svaku karakteristiku/oštećenje koje nije obuhvaćeno prethodnim pišem dodatnu napomenu ili ukazujem na fotografiju]
DODATNO UZ KNJIGU:
Uoči krstaškog zauzimanja Carigrada 1204. godine, jedan ruski putnik se daje na put u Svetu zemlju. Carigrad je usputna stanica na njegovom hodočašću. Da li je ikada stigao na cilj, nije poznato; međutim, svoj boravak u carskom gradu ovaj putnik, koji će nekoliko godina kasnije postati arhiepiskop Novgoroda, precizno će dokumentovati. Sastavio je izveštaj o putovanju, koji je nazvao Kniga palomnik (Knjiga poklonik), i u njemu beleži sveta mesta u Carigradu onako kako ih je zatekao oko 1200. godine. Otuda njegov izveštaj predstavlja poslednji izvor koji posedujemo o prestonici Vizantijskog carstva pre nego što je nešto kasnije opljačkana u Četvrtom krstaškom ratu.
Tekst Knjige palomnik, koji je do nas došao posredstvom zbornikā iz 16–18. veka, do sada je bio poznat gotovo samo preko ruskog izdanja iz 1899. godine, koje se temeljilo na polovini do danas poznatih i dostupnih rukopisa. Rekonstrukcija teksta u ovom izdanju ruskog naučnika Loparjova izaziva utisak da se konfuzni opisi grada zasnivaju na poznom prepisu izveštaja i da dislociranje svetih zdanja i relikvija potiče od autorovog izbledelog sećanja, kom putni pravac više nije bio u svežem pamćenju, te da je zaboravio prava mesta crkava i manastira sličnog imena.
Istraživanje čitavog rukopisnog materijala koji nam je sada dostupan, vodi pak ka drugačijem sudu. Pomoću novododatih prepisa, moguće je razjasniti pojedine odeljke koji do sada nisu bili pravilno razumevani i često su iziskivali korekcije, kao i osvetliti na pravi način autorov navodno zamršen modus operandi.