Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2003
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Повијест минулих љета или Несторов љетопис /
Београд : `Никола Пашић`, 2003,
Fizički opis 204 стр., [3] листа с таблама : граф. прикази, геогр. карте ; 24 cm + [1] пресавијен лист са геогр. картом
Kosović, Nenad S., 1939- (prevodilac) (autor dodatnog teksta)
Grekov, Boris Dmitrievič, 1882-1953 (autor dodatnog teksta)
Janković, Milica (autor dodatnog teksta)
Janković, Đorđe, 1947-2016 (autor dodatnog teksta)
Превод дела: ПовестЬ временных лет
Хрпт. ств. насл.: Повијест минулих љета
Тираж 500
Стр. 165-189: Коментари / Ненад Косовић
О писцу `Повијести минулих љета` или `Руском љетопису`: стр. 191-195
Стр. 197-204: Рекли су о овом летопису / Дмитри Оболенски ... [и др.]
Напомене уз текст.
Nestor, letopisac, 11-12в -- `Povest minulih godina`--
Rusija -- Istorija -- 852-1110
Očuvanost 4.
Povest minulih leta je najstariji ruski letopis, nastajao je krajem XI i početkom XII veka u Pečerskom manastiru kod Kijeva. Poznat i kao Primarna hronika ili Nestorova hronika, po piscu letopisa, monahu Nestoru.
Prva redakcija je Nestorova iz 1113. godine. Pored nje postoje redakcije iz 1116. (koja je prerada prve, urađena po nalogu kneza Vladimira Monomaha (1113—1125)), 1118, 14. i 15. veka. Centralni motiv hronike je jedinstvo Rusije i glorifikacija Hrišćanstva, a samo delo je sastavljeno na osnovu trinaest različitih izvora. Hronika prati rusku državu od njenog nastanka do početka XII veka odnosno 1110. godine, a kroz ceo letopis se provlači ideja o neophodnosti zajedničkog delovanja ruskih knezova protiv zajedničkih neprijatelja i prestanak međusobnih sukoba među njima.
Govori o tome kad se ruski narod prvi put pominje u crkvenim izvorima – 866. godine, za vreme svetog patrijarha Konstantinopoljskog Fotija; o tome kako su sveti ravnoapostolni Ćirilo i Metodije stvarali slovensku pismenost, o Krštenju svete ravnoapostolne Olge u Konstantinopolju. Nestorova hronika svedoči o prvom pravoslavnom hramu u Kijevu (945. g.), o ispovedničkom podvigu svetih Varjaga-mučenika (983.g.), o „ispitivanju vera“ od strane svetog ravnoapostolnog Vladimira (986. g.) i o Krštenju Rusije (988. g.). Prvom ruskom istoričaru dugujemo podatke o prvim mitropolitima Ruske Crkve, o nastanku Pečerske obitelji, o njenim osnivačima i podvižnicima. Prepodobni Nestor je bio očevidac razaranja Pečerske obitelji 1096. godine. U letopisu je dato bogoslovsko osmišljavanje istorije otadžbine. Duhovna dubina, istorijska verodostojnost i patriotizam „Povesti o prošlim godinama“ uvrstili su je u red dela svetske pismenosti.