Cena: |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2023
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
100 година Професорске колоније у Београду / Олга Јечменица ;
Сто година Професорске колоније у Београду
Београд : Библиотека `Милутин Бојић`, 2023,
Fizički opis 176 стр. : илустр. ; 25 cm + Професорска колонија према парцеларном плану (1 пресавијен лист [6] стр.)
Тираж 200
Стр. 5-6: Реч уредника / Јовица Кртинић
Скраћенице: стр. 173
Напомене и библиографске референце уз текст
Библиографија: стр. 167-172.
Београд -- Професорска колонија
Očuvanost 4-.
Knjiga `100 godina Profesorske kolonije u Beogradu` koju je izdala Biblioteka `Milutin Bojić`, prati nastanak Generalnog plana Beograda i usvajanje koncepta vrtnog grada za izgradnju Profesorske kolonije za koji su se najviše zalagali ruski građevinski inženjer iz Kijeva Đorđe Pavlović Kovaljevski i češki arhitekta Jan Dubovi.
Gradnja prvog urbanistički uređenog naselja u Beogradu je počela u avgustu 1926. godine, a glavni graditelji su bili Svetozar Jovanović, Mihailo Radovanović, Petar Krstić, kao i već pomenuti Milan Zloković.
Jezgro Profesorske kolonije čine beogradske ulice Ljubomira Stojanovića, Jaše Prodanovića i Stojana Novakovića , a cela površina ovog naselja je danas ograničena Bulevarom despota Stefana i ulicama Cvijićeva, Zdravka Čelara i Mitropolita Petra.
Koncept vrtnog grada koji prema zamisli Ebenizera Hauarda spaja ono najbolje iz prirode i urbane sredine je prvobitno bio zamišljen za radničku klasu, ali prvi stanovnici ovog naselja su ubrzo postali akademici, intelektualci i naučnici po kojima je Profesorska kolonija dobila svoje ime.
Najobimnije poglavlje knjige je posvećeno upravo slavnim stanovnicima Profesorske kolonije kao što su orijentalista Fehim Barjaktarević, fiziolog Ivan Đaja, istoričar Viktor Novak, književni kritičar Bogdan Popović, matematičar Nikola Saltikov, hemičar Aleksandar Leko, etnolog Jovan Erdeljanović, istoričar književnosti Uroš Džonić, inženjer Vinko Đurović, filozof Borislav Lorenc, leksikograf Jovan Kangrga i mnogi drugi.