ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1990.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Život jednog kralja: Memoari Petra II Karađorđevića / Petar II Karađorđević 

 

Beograd 1990. Tvrd povez, zaštitni omot, ćirilica, ilustrovano 405 + 56 strana s tablama.
Knjiga je odlično očuvana.
R21


 

Ovi memoari su, ipak, priča o životu jednog kralja, a ne o narodu i zemlji. Kralj se sjeća svog djetinjstva i priča o njemu kao što bi to radio svaki dječak: učenje i igre, ne baš jasna svijest o tome šta je, ko je i kakav mora biti, odnos prema roditeljima, posebno prema ocu kojeg vidi na državnim poslovima ali im kako jede tri puta „ isti ručak“ najprije za sebe predviđen, pa kod „ gospode oficira“ i, na kraju, pod posluge. Najupečatljivije je opisan tragičan događaj koji je dao pečat svom životu ovog mladića: smrt i sahrana oca, kralja Aleksandra. Način na koji je mladi kralj opisao ono što je doznao o pogibiji svog oca, kako mu je vijest javljena u dalekoj Engleskoj, šta su rekli drugi o toj smrti, pripreme za polazak i dolazak u Beograd, na sahranu, predstavlja sugestivan primjer lijepog pripovijedanja. Možda se, najjače, baš tada začinje svijest o sebi s pitanjem: šta mora biti i kako će teškoj dužnosti odgovoriti? Ali, im dalje teče jedan život, karakterističan za mladog čovjeka, za odraslog đaka i mladića: učenje, koje se baš ne voli; sportske igre, u kojima se uživa, naročito brodarenje na moru i rizično pilotiranje u visinama; druženje, sasvim obično i prirodno, sa onima koji su njegovi vrsnici ili nešto stariji od njega. . . A onda dolazi 27. mart 1941. godine, pobuna i puč, rušenje namjesnika, zbacivanje kneza Pavla, otpor silama Osovine (Njemačka, Japan, Italija) i proglašenje za kralja! A taj kralj, tada, u takvim okolnostima, jednim od sudbonosnijih za zemlju, ni svoj prvi proglas narodu nije ni pisao ni čitao! Otada, sve se slama vratolomnom brzinom: brza kapitulacija, slaba vojska, bjekstvo iz zemlje, potucanje po svijetu, daleko od domovine.  


I ove sudbonosne događaje, „ važne“ , kako bi rekao, kralj je dobro opisao. Ima u tim sjećanjima izvjesnih novih podataka, ima kritičkih opservacija, ima sagledavanja strašne sudbine koja narod čeka, ima nesnalaženja, ima slabićstva i nemoći.  


Šta je poslije bilo i kako je bilo spada stvarno u one „ mnogobrojne probleme“ koje mladi kralj nije mogao da riješi. On brzo „ upada“ u jednu ženidbu sa grčkom princezom Aleksandrom, on se ne snalazi u zbrkama raznih vlada i ne razumije ideje mnogih ministara, on ne zna šta se u zemlji dešava, on ne shvata važnost događaja i ne umije o njima da rasuđuje. Svi su ga napustili ili izdali: predsjednici vlada, ministri sa potrfeljom i bez njega, rodbina i prijatelji, čak i Čerčil, veliki i lukavi Čerčil, u koga je mladi kralj polagao velike nade, a doživio velika razočarenja. Prepiska sa Čerčilom, susreti i razgovori s njim, molbe i moljakanja, pokušaji privolijevanju na svoju stranu i sugeriranje svojih ocjena o stanju u zemlji, sve je to opisano sa lijepom mjerom očekivanja, nerviranja, iznenađenja i razočarenja. Stari maher, lukavi državnik, vješti političar, Čerčil je „ zavlačio“ mladog i nemoćnog kralja, okretao ga kao konac oko prsta, obećavao i držao na odstojanju, da, na kraju, bude sasvim na protivnoj strani, na strani Tita i Šubašića, i sam, možda, u prevari, prevaren. U sagledavanju Čerčilove uloge i u očekivanju njegove pomoći, mladi kralj je pokazao mnogo naivnosti i bezazlenosti. On ne vidi lukavstvo, ne zapaža varljivost, ne ocjenjuje podlost, koji prate jednu tešku i „ kurvinsku“ politiku, što je vode prekaljeni majstori, inspirisani pobjedom, ali i željni vlasti, sile i samopouzdanja.  

Iz pogovora