ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Livanjski Srbi: Prosvjetno - duhovna zaostavština / Branko L. Dokić, Radovan L. Jović


Banja Luka 2017. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, 222 strane.
Napomena: na predlistu posveta; ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana.



Knjigom Livanjski Srbi – Prosvjetno-duhovna zaostavština, autora Branka Dokića i Radovana Jovića, se preispituje uloga Srba u kulturnom životu livanjskog kraja. Podijeljena je na osam odjeljaka: Livanjski kraj u prošlosti, Počeci školstva, Školstvo u vrijeme Austrougarske, Školstvo u Jugoslaviji, Duhovni život, Znameniti Srbi iz Livna, Jubilej SPDT „Sundečić“ i 150 godina livanjske Crkve. Knjiga izlazi iz uobičajenih okvira nostalgičnih priča o zavičaju. Predstavlja iscrpno istraživanje dostupnih izvora o prosvjeti i duhovnosti livanjskih Srba, pri čemu ukazuje, na danas skrajnutu činjenicu, o njihovoj znakovitoj ulozi u građanskom životu Livna i cijele Bosne i Hercegovine.

Na osnovu obimnog istraživanja, autori su došli do, za današnje prilike, neobične spoznaje, kako je, naime, u malom Livnu osnovana prva srpska osnovna škola u BiH, ali i jedna od prvih pravoslavnih crkava za vrijeme turskog vakta. Analizujući istorijske prilike u periodu turskog ropstva i austrougarske aneksije, autori, u suštini, prikazuju stalnu srpsku borbu za nacionalnom autentičnošću, vazda na tankoj liniji između opstanka i nestanka.

Nakon Drugog srpskog ustanka i uspostavljanja Kneževine Srbije i Bosna dobija privilegije u oblasti prosvjete. Kao rezultat tih reformi, pregnućem ojačalog srpskog trgovačkog staleža, u Livnu se 1820. godine podiže prva škola. Zalaganje ondašnjih Srba autori su potkrijepili sačuvanom prepiskom i različitim dostupnim izvorima. Time, dokumentovano prikazuju iskušenja sa kojima se srpski narod suočavao u borbi za očuvanjem svoje duhovnosti.

U trećem odjeljku Školstvo u vrijeme Austrougarske ukazuje se na nova i perfidnija iskušenja koja su stigla sa austrougarskom hrišćanskom vlašću. Iako je u istoriji detaljno obrazložen postupak Kalajevog stvaranja bosanskog jezika i nacije, knjigom njegova namjera biva dodatno osvijetljena, jer prikazuje kako su se s tim projektom nosili poznati imenovani ljudi. Autentičnosti naročito doprinose brojni i raznovrsni izvorni navodi nekadašnjih livanjskih kulturnih pregalaca. Time knjiga nadilazi prototip priče o rodnoj grudi i predstavlja iznijansiranu sliku srpskog društva XIX i XX vijeka u Bosni i Hercegovini.

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice još je jedno svjedočanstvo sloge livanjskih Srba. Prema dokumentima i predanju sagrađena je 1859. godine za svega mjesec dana. Autori podsjećaju javnost i da livanjska crkva baštini jednu od najdragocjenijih zbirki ikona u Bosni i Hercegovini. Ugledni građani su sa pokloničkih putovanja u Jerusalim, Svetu Goru i Rusiju kao poklon donosili ikone, koje se mogu datovati u period između XV i druge polovine XIX vijeka. Crkva i ikone su dijelili sudbinu srpskog naroda tokom ratova u prošlom vijeku. Od 84 ikone, koliko je zabilježeno u prvom stručnom tekstu o livanjskoj zbirci, na kraju posljednjeg građanskog rata u BiH sačuvano je 65 ikona. Autori ističu poseban značaj „livanjskih Jerusalima“ ikona koje su donijete sa hodočašća u Svetu Zemlju.

Posebnu vrijednost knjige predstavlja odjeljak Znameniti Srbi iz Livna kojim se na svjetlo današnjice iznose ličnosti koje su svoj kraj i rod posebno zadužili. Jedan od njih je svakako prota, pjesnik i diplomata Jovan Sundečić (1825-1900). Iako je širem čitalaštvu njegovo ime danas skoro nepoznato, Sundečić je u svoje vrijeme bio jedan od najpopularnijih pjesnika kako srpskog, tako i hrvatskog književnog kruga. Sasvim u duhu vremena, ovaj „apostol bratstva“ bio je istinski propovjednik književne sloge Srba i Hrvata. To je možda i razlog što sada istinski ne pripada ni jednoj književnosti iako je „tom istom odanošću pjevao i samo svome narodu srpskom, oduševljen narodnom poezijom, životom, borbom i prošlošću“. Dragocjeno je, stoga, podsjećanje autora na njegov lik i djelo jer može biti jedan suptilan podstrek istoričarima književnosti da iznova kritički preispitaju Sundečićev pjesnički opus.