pregleda

St. Stanojević ISTORIJA SRPSKOGA NARODA 1910


Cena:
5.000 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Raška,
Raška
Prodavac

losmi83 (6018)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10954

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani

gz16

Drugo izdanje, popravljeno i popunjeno

Autor: Stanoje Stanojević
Godina izdanja: 1910
Povez: mek
Broj strana: 385
20 karata u tekstu + dijagram razvitka površine srpskih država u dodatku

Prepovezana i dovedena u odlično stanje.
Na predlistu stoji posveta iz 1910. godine.
Mestimično tragovi starosti u vidu žućkastih flekica (uglavnom na marginama strana).
Selotejp na dijagramu iz priloga duž jedne ivice presavijanja.
Za jednu kartu (Država Dušanova) nisam siguran da li je cela ili joj nedostaje jedan deo.
Uz sve prethodno navedeno, knjiga je veoma dobro očuvana.

SADRŽAJ:
1. Balkansko Poluostrvo pre dolaska Slovena
2. Kolonizacija Slovena na Balkanskom Poluostrvu
3. Prve srpske države
4. Zeta kao politički centar srpskoga naroda
5. Borba Zete i Raške o prevlast
6. Snaženje srpskih država
7. Prevlast srpskoga naroda na Balkanskom Poluostrvu
8. Borba srpskoga naroda s Turcima
9. Srpski narod pod Turcima
10. Borba srpskoga naroda protiv Turaka i protiv Austrije
11. Kulturni i politički preporođaj srpskoga naroda
12. Kulturno jedinstvo srpskoga naroda
- Dodatak bibliografiji
- Pogovor prvom izdanju
- Pogovor drugom izdanju

Stanoje Stanojević (1874—1937) bio je srpski istoričar, prvi srpski enciklopedista, član Srpske kraljevske akademije i redovni profesor Beogradskog univerziteta.
Učestvovao je u Balkanskim ratovima i bio u štabu Dunavske divizije I poziva, a u Prvom svetskom ratu u štabu Moravske divizije, takođe I poziva. Posle povlačenja srpske vojske preko Albanije odlazi u Petrograd gde je izabran za profesora univerziteta na kome predaje dva semestra. Od 1917. godine drži predavanja u Parizu na Sorboni a 1918. tokom letnjeg semestra na Univerzitetu u Londonu. Sve vreme Prvog svetskog rata Stanojević se aktivno zalaže za srpsku stvar, pa 1915. godine pokreće biblioteku „Savremena pitanja“ i kao prvo objavljuje svoj spis „Šta hoće Srbija?“ u Nišu 1915. godine.

Na Pariskoj mirovnoj konferenciji učestvovao je kao član Istorijsko-etnografske sekcije.
Stanojević se dotiče svih oblasti srpske istorije. Svojim delom nije se poveo uticajem političkog trenutka vremena kada je nastala, početak XX veka, i time izbegao zamku da izgubi vezu sa opštim stanjem prošlosti srpskog naroda razasutog u dve nacionalne države i dva višenacionalna carstva.

***Важно***

Драги купци,

У наредних 10 дана нећемо бити у Србији , књиге можете да купујете, али ће слање бити након повратка , Хвала

POUZEĆEM ŠALJEMO SAMO KUPCIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA , i sa vise od 20 pozitivnih ocena.


Svi predmeti se prodaju u stanju kao na slici.
Ako niste sigurni da Vam knjiga odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku.


* Књиге су половне ,па може да се деси да има потпис или печат,ако вам то смета питајте пре куповине .


* Уколико дође до рекламације ,трошкове повратне поштарину сноси купац .

* Ако сте се одлучили за слање постекпресом,то ће вас коштати додатно 10-30 дин ,јер је постекпрес почео да наплаћује кесе.
* Нисам одговоран за оштећења настала у транспорту.
-куповином потрвђујете да се слажете са горе наведеним условима .


Predmet: 81804569
gz16

Drugo izdanje, popravljeno i popunjeno

Autor: Stanoje Stanojević
Godina izdanja: 1910
Povez: mek
Broj strana: 385
20 karata u tekstu + dijagram razvitka površine srpskih država u dodatku

Prepovezana i dovedena u odlično stanje.
Na predlistu stoji posveta iz 1910. godine.
Mestimično tragovi starosti u vidu žućkastih flekica (uglavnom na marginama strana).
Selotejp na dijagramu iz priloga duž jedne ivice presavijanja.
Za jednu kartu (Država Dušanova) nisam siguran da li je cela ili joj nedostaje jedan deo.
Uz sve prethodno navedeno, knjiga je veoma dobro očuvana.

SADRŽAJ:
1. Balkansko Poluostrvo pre dolaska Slovena
2. Kolonizacija Slovena na Balkanskom Poluostrvu
3. Prve srpske države
4. Zeta kao politički centar srpskoga naroda
5. Borba Zete i Raške o prevlast
6. Snaženje srpskih država
7. Prevlast srpskoga naroda na Balkanskom Poluostrvu
8. Borba srpskoga naroda s Turcima
9. Srpski narod pod Turcima
10. Borba srpskoga naroda protiv Turaka i protiv Austrije
11. Kulturni i politički preporođaj srpskoga naroda
12. Kulturno jedinstvo srpskoga naroda
- Dodatak bibliografiji
- Pogovor prvom izdanju
- Pogovor drugom izdanju

Stanoje Stanojević (1874—1937) bio je srpski istoričar, prvi srpski enciklopedista, član Srpske kraljevske akademije i redovni profesor Beogradskog univerziteta.
Učestvovao je u Balkanskim ratovima i bio u štabu Dunavske divizije I poziva, a u Prvom svetskom ratu u štabu Moravske divizije, takođe I poziva. Posle povlačenja srpske vojske preko Albanije odlazi u Petrograd gde je izabran za profesora univerziteta na kome predaje dva semestra. Od 1917. godine drži predavanja u Parizu na Sorboni a 1918. tokom letnjeg semestra na Univerzitetu u Londonu. Sve vreme Prvog svetskog rata Stanojević se aktivno zalaže za srpsku stvar, pa 1915. godine pokreće biblioteku „Savremena pitanja“ i kao prvo objavljuje svoj spis „Šta hoće Srbija?“ u Nišu 1915. godine.

Na Pariskoj mirovnoj konferenciji učestvovao je kao član Istorijsko-etnografske sekcije.
Stanojević se dotiče svih oblasti srpske istorije. Svojim delom nije se poveo uticajem političkog trenutka vremena kada je nastala, početak XX veka, i time izbegao zamku da izgubi vezu sa opštim stanjem prošlosti srpskog naroda razasutog u dve nacionalne države i dva višenacionalna carstva.
81804569 St. Stanojević ISTORIJA SRPSKOGA NARODA 1910

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.