Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
odlično kao novo
ДРУШТВЕНЕ ПОЈАВЕ У СРБИЈИ 19. ВЕКА
ЈОВАН МИЛИЋЕВИЋ
СРПСКА КЊИЖЕВНА ЗАДРУГА
Б е о г р а д
2002
КОЛО 94
КЊИГА 622
Приредио:
проф. др РАДОШ ЉУШИЋ
а) Србија - Историја - 19 век
б) Србија - Политичка историја - 19 век
.........................................................
Р е ф е р е н ц е
Хајдуци
Милан Обреновић II
Прва група србијанских студената школованих у иностранству (1839-1842)
`Уставобранитељска` идеологија Симе Милутиновића Сарајлије
Обреновићевске завере
Народне скупштине у Србији 1839-1849
Катанска буна (Србија 1844. г.)
Политичка схватања конзервативаца и либерала 1859. године
Српско-аустроугарска сарања и босанско питање за време намесништва Блазнавца и Ристића
Антибирократске идеје Светозара Марковића
Опозиција у Србији ( 1878-1881)
Србијански парламентаризам
Јавност Београда према анексији Босне и Херцеговине
..........................................................
Књига из легендарног плавог Кола СКЗ
Ћирилица
Тврде корице
Шивен повез
Jovan Milićević (Beograd, 20. januar 1927 — Beograd, 17. januar 1984) bio je srpski istoričar.
Jovan Milićević
Lični podaci
Datum rođenja
20. januar 1927.
Mesto rođenja
Beograd, Kraljevina SHS
Datum smrti
17. januar 1984. (56 god.)
Mesto smrti
Beograd, SFRJ
Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet (1953) završio je u Beogradu. Dve godine radio je na Vojnomedicinskoj akademiji pa je potom izabran za asistenta na Katedri za nacionalnu istoriju. Doktorirao je 1962, izabran je za docenta 1963, za vanrednog profesora 1970, a za redovnog 1982. godine. Predavao je istoriju naroda Jugoslavije u Novom Sadu.
Milićević se bavio istorijom srpskog naroda u XIX i XX veku. Istraživao je u svim našim arhivama a od stranih u Beču, Gracu i Budimpešti. Monografija Jevrem Grujić, istorijat svetoandrejskog liberalizma (1964) jeste njegova doktorska disertacija i najznačajnije delo. Napisano na osnovu objavljene i neobjavljene građe, iscrpno iskorišćene literature ovo delo ulazi u red naših najuspelijih biografskih dela. Za najveći poduhvat naše istoriografije Istoriju srpskog naroda (5. tom) Milićević je napisao dva teksta. U prvom je obradio istoriju Srbije od odlaska kneza Miloša sa vlasti do ubistva kneza Mihaila (1839 — 1868). U drugom je prikazao prošlost Crne Gore od sudbonosnih bitaka sa Turcima s kraja XVIII veka (1797) do smrti vladike i pesnika Petra II Petrovića Njegoša (1851).
Napisao je još tri sintetička rada-u knjizi Vojvodina, znamenitosti i lepote, obradio je istoriju Srba u južnoj Ugarskoj u XVI i XVII veku, a u knjizi Socijalistička republika Srbija prošlost matice srpskog naroda od pogibije poslednjeg sremskog despota do početka Prvog svetskog rata. Za Enciklopediju Jugoslavije napisao je pored više tekstova o ličnostima i događajima iz naše prošlosti, pregled istorije Srbije od 1459. do 1858. godine (za Vojvodinu do 1690). Pisao je i udžbenike istorije za osnovnu školu.
Posebno je proučavao društvenu istoriju Srbije u XIX veku opredelivši se za više područja ispitivanja: institucije, ideologije, bune, ličnosti. Od posebnog su značaja njegove studije o Narodnoj skupštini (Narodne skupštine u Srbiji 1839-1843; Petrovska skupština 1848), političkim događajima (Opozicija u Srbiji uoči stvaranja organizovanih političkih stranaka 1878-1881; O političkim shvatanjima konzervativaca i liberala 1859. godine; Javnost Beograda prema aneksiji Bosne i Hercegovine), bunama (Istorija Katanske bune), ličnostima (Omladinski i liberalni ideolog Vladimir Jovanović, sa A. Stojkovićem). Jedan je od priređivača sabranih dela Svetozara Markovića i pisac dela knjige Sto godina Filozofskog fakulteta.