Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: Tv
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Stanislav Nikić (1936 — 2017) bio je srpski lekar, neuropsihijatar i profesor.
Biografija
Rođen u selu Donje Vukovsko na Kupreškoj visoravni 1936. godine. Osnivač dnevne bolnice na VMA, a tokom karijere i šef Neuropsihijatrijske klinike VMA. Dosta vremena posvećivao bolestima zavisnosti, naročito alkoholizmu i pušenju. Kao častan i istinoljubiv čovek, tokom karijere je trpeo posledice borbe za istinu i pravdu.
Bio je jedan od dvojice uglednih lekara s VMA (uz prof. dr Aleksandra Ivanovića, lekara Odeljenja klinike ORL na VMA) koji su u septembru 1991. godine uzburkali našu javnost štrajkom glađu i saopštenjem u kome su armijski i državni vrh optužili za izdaju. Proglašeni su `pobunjenicima` i `pučistima` i suspendovani, a nekoliko meseci kasnije vraćeni na posao, ali ne i na svoja radna načelnička mesta. Usledila je `odiseja` dvojice lekara, duga skoro deset godina, pri čemu su oni bili jedini lekari, i uz to još vojni, koji su se, ukazujući na `silne propuste JNA`, usudili da javno zatraže smenu državnog, vojnog i vojnosanitetskog vrha. Lekari, dr Ivanović, tada načelnik Klinike za ORL, i pukovnik dr Stanislav Nikić, načelnik Klinike za psihijatriju VMA, posle suspenzije `zbog povrede vojne discipline i rada`, odlukom Vojnog suda u februaru 1992. godine vraćeni su na posao. Međutim, prof.dr Stanislav Nikić je posle toga napustio ovu vojnu ustanovu[1].
Dao je doprinos i u borbi za istinu u slučaju Đorđa Martinovića kao jedan od potpisnika otvorenog pisma predsedniku Tadiću i predsedniku Vlade dr Koštunici, 2006. godine, uz 350 studenata-članova Parlamenta Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Mladena Mrkalja, prof. dr Zorana Krivokapića (jednog od Martinovićevih lekara), i samog režisera Milorada Bajića, sa zahtevom da se dokumentarni filmovi `Strah od istine` i `Optužujemo`, koji su snimljeni o zločinu nad Đorđem Martinovićem objave na nacionalnoj televiziji