Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Miloševo – naseobina udovica: ratnu zločin nad dalmatinskim kolonistima iz naseobine Miloševo / Miloš Meljanac
Novi Sad 2017. Tvrd povez, ćirilica, ilustrovano, 216 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
Knjiga Miloša Meljanca, Miloševo – naseobina udovica je priča i potresno svedočanstvo o stradanju nedužnih ljudi – dalmatinskih doseljenika koji su „trbuhom za kruhom“ u međuratnom periodu napustili Vrličku krajinu i naselili se u zapadnom delu Makedonije (Pelagonija). Ove ljude nije određivalo da li su za kralja ili komuniste, da li su levičari ili desničari, da li su za ili protiv revolucije. Pitanje je da li su pre rata čak i čuli za te i slične reči i da li su uopšte imali svest o vihoru svetskih dešavanja koji će ih kasnije zahvatiti. Oni su najpre bili zemljoradnici i stočari, koji su uz mnogo samopregora i truda hranili sebe i svoje porodice
Autor tragediju stanovnika seoceta Miloševa sagledava iz dva aspekta. Najpre opisuje događaje sa aspekata žrtava i njihovih porodica – udovica i siročadi. U knjizi su navedena imena, godine života i opisane sudbine ovih porodica nakon počinjenog zločina. Ignorisanje, pa i svojevrsna represalija prema njima nastavljeni su i u posleratnom periodu, a jedan od razloga za to je što su neki zločinci i saradnici okupatora pred kraj rata, kada je bilo jasno da će Hitlerova alijansa izgubiti, naprosto promenili stranu, prešli su u redove NOB-a i partizana, te su se ubrzo posle rata našli na mnogim javnim funkcijama. Time se fokus priče prebacuje na aspekat makedonskih pisaca i vlasti i njihova gledišta i interese po pitanju miloševske tragedije. Autor je obradio stanovništvo kojim se makedonske vlasti, ali i pojedini akademski radenici, nisu odnosili prema ovom događaju motivisani željom za istinom i pravdom, već sa tendencijom da se aboliraju i prikriju zločini. Tvrdi, takođe, da su oni zastupali pre svega nacionalističku politiku, uprkos proklamovanom bratstvu i jedinstvu i novoj, posleratnoj ideologiji. – iz recenzije prof. dr. Veran Stančetić