ISBN: Ostalo
Godina izdanja: ddd
Jezik: hrvatski
Autor: Strani

Vladimir Velebit svjedok historije Mira Šuvar
kao nova, posveta autorke

tvrd povez,omot
udzbenički format
ilustrovana

Knjiga Mire Šuvar: „ Vladimir Velebit – svjedok historije“ nastala je na osnovi višegodišnje suradnje i trogodišnjih razgovora autorice s Vladimirom Velebitom (1907- 2004), autentičnim svjedokom i akterom povijesti dvadesetog stoljeća.

Prvo se izdanje pojavilo pred četrnaest godina (2001. ) i izazvalo veliki interes javnosti. Knjiga se nekoliko tjedana nalazila na top-listama najprodavanijih publicističkih knjiga u Hrvatskoj. Naklada od 3.500 primjeraka odavno je rasprodana, najviše u Hrvatskoj, a jednim dijelom i na područjima bivše Jugoslavije. Budući da za knjigu postoji veliki interes, posebno u posljednje vrijeme, izdavač se odlučio za ovo drugo izdanje. Dopunio ga je rezimeom (na engleskom jeziku), dvije informacije vezane uz prvo izdanje, te s još dvadesetak fotografija, medu kojima su i fotografije triju umjetničkih („ obiteljskih“ ) slika Vladimira Bečića, koje se nalaze u stanu njegove kćeri Vere Velebit u Zagrebu.



Drugi dio, pod naslovom „ Svjedok historije“ , ima dvadeset sedam poglavlja u kojima su reproducirani razgovori koje je Mira Šuvar vodila s Vladimirom Velebitom od rujna 1998. do rujna 2001. godine. Ovo su naslovi nekih poglavlja: Prvi susreti s Titom i razdoblje ilegalnog partijskog djelovanja u Zagrebu; Okupacija Jugoslavije, ustaše i četnici, prva godina NOB-a; Značaj misija NOVJ kod saveznika; Susret i sporazum Tito – Šubašic na Visu; Nova misija u Londonu i susret Tita i Churchilla u Napulju; Odnos zapadnih saveznika prema NOB-u; Namjesništvo, koaliciona vlada i rasplet u Jugoslaviji 1945. godine; Borba za priključenje Istre, Rijeke, Slovenskog primorja Jugoslaviji i rješenje tzv. tršćanskog pitanja; Sukob Tito – Staljin i sudbina tobožnjeg engleskog špijuna; Usponi i padovi jugoslavenske vanjske politike i diplomacije od 1945. do 1990. godine; Prazni hodovi međunarodne diplomacije i birokracije; Raspad avnojske Jugoslavije i potpaljivači ratnih požara…

Knjiga sadrži i Velebitova sjećanja na mnoge poznate historijske i druge ličnosti sa kojima se susretao, sa nekima i surađivao, a sa nekima i prijateljevao. Evo samo nekih imena: Mladen Iveković, Vladimir Ibler, Veda Zagorac, Herta Haas, J. B. Tito, Veselin Masleša, Ivo Lola Ribar, Josip Kopinič, Andrija Hebrang, Ivo Politeo, Milovan Ð ilas, Koča Popović, Isidor Papo, Ivan Šubašić, kralj Petar, Rudolf Bićanić, Sava Kosanović, Josip Smodlaka, Izidor Cankar, Leo Mates, Gojko Nikoliš, Oskar Danon, Bela i Miroslav Krleža, Marko Ristić, Frano Kršinić, Zinka Kunc, Joža Horvat, Winston Churchill, Bill Deakin, Sir Fitzroj Maclean, Glaise von Horstenau, feldmaršal Alexander, Edvard Beneš, Ana Pauker, KIement Gottwald , Isaac Deutscher, Say Sulzberger…

Knjiga ima 524 strane plus dva bloka fotofrafija (na 24 strane), meki uvez (sa klapnom), format 24x18.

Korice je oblikovao Borivoj Dovniković Bordo.


Biografski podaci o Vladimiru Velebitu

Vladimir Velebit rođen je 1907. godine u Zadru, a preminuo je 2004. godine u Zagrebu. Djed mu je bio austrijski general, a otac austrijski časnik koji je službovao u raznim mjestima Austro-Ugarske Monarhije. Završio je osnovnu školu u Beču, građansku školu u Čakovcu, gimnaziju u Varaždinu, a pravni fakultet u Zagrebu. Službovao je kao sudski pripravnik u raznim mjestima Kraljevine Jugoslavije. Uoči Drugog svjetskog rata radio je kao odvjetnik u Zagrebu, postao ljevičarski aktivist, upoznao se i sa Titom i za njega obavljao neke zadatke. Iz Zagreba je, zajedno s Ivom Lolom Ribarom, otišao u partizane.

Vodio je (1943. godine) vojnu misiju NOVJ kod zapadnih saveznika, bio Titov glavni čovjek u kontaktima ne samo s visokim britanskim i američkim oficirima, već i s Winstonom Churchillom i ljudima iz izbjegličke jugoslavenske vlade u Londonu.

Bio je jedan od utemeljitelja jugoslavenske diplomacije 1945. godine, pomoćnik ministra vanjskih poslova (Šubašica), ali je 1948. godine, nakon što su ga Staljin i Molotov u pismu Titu optužili da je engleski špijun, morao napustiti diplomaciju. No, ponovno se (1950 godine) našao u ulozi diplomate kada je Jugoslavija trebala kredite i pomoć sa Zapada. U SAD je vodio pregovore sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom. Kasnije je imenovan za jugoslavenskog poslanika u Rimu, pa za ambasadora u Londonu, gdje je pripremio Titovu prvu posjetu Zapadu (1953. godine).

1960. godine odlazi u međunarodnu diplomaciju. Postaje visoki dužnosnik Ujedinjenih nacija. Tadašnji generalni tajnik OUN Dag Hammarskjold imenovao ga je za tajnika Europske ekonomske komisije u Ženevi na kojoj je dužnosti ostao dva mandata. Bio je prvi dužnosnik iz zemalja tadašnje „ Istočne Europe“ imenovan na tu funkciju…
512. strana, ilustrovana