pregleda

Maršal Ogist Marmon (Marmont) MEMOARI (Ilirske uspomene


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (4781)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,92% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9896

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1977
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Autor - osoba Marmon, Ogist-Frederik Luj Vijes de
Naslov Iz memoara maršala Marmonta : ilirske uspomene : 1806-1811 : (Dubrovnik, Boka Kotorska, Dalmacija, civilna i vojna Hrvatska, Koruška i Kranjska u doba stvaranja Napoleonovih provincija) / [Ogist-Frederik Luj Vijes de Marmon ; priredio i preveo Frano Baras]
Jedinstveni naslov Mémoires du duc de Raguse de 1792 à 1832. scr
Vrsta građe dokumentar.lit.
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik hrvatski
Godina 1977
Izdavanje i proizvodnja Split : Čakavski sabor, 1977 (Split : Slobodna Dalmacija)
Fizički opis 278 str., [12] str. s tablama ; 20 cm
Drugi autori - osoba Baras, Frano (prevodilac) (urednik) (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂMogućnosti
(Pl. sa omotom)
Napomene Prevod dela: Mémoires du duc de Raguse de 1792 à 1832
Str. 7-12: Predgovor / Frano Baras
Bilješke: str. 231-270
Bibliografija: str. 271-278.
Predmetne odrednice Marmon, Ogist-Frederik Luj Vijes de, 1774-1852
Dalmacija -- Istorija -- 1806-1811 -- U uspomenama


Svojim Memoarima Maršal Marmont (Vojvoda od Dubrovnika) obuhvatio je četrdeset najdramatičnijih godina francuske i evropske povijesti – od pada apsolutističke monarhije preko francuske revolucije, napoleonskih ratova, propasti Carstva, do prve i druge Restauracije.
Smatrao sam korisnim prevesti i tako po prvi put približiti našoj javnosti one stranice Memoara na kojima Marmont najprije kao vojni zapovjednik Dalmacije i Albanije (1806–1809), a zatim kao namjesnik Ilirskih provincija (1809–1811) zanimljivo i dokumentirano govori o burnom razdoblju povijesti naših naroda, razdoblju koje je neposredno prethodilo, pa i potaklo buđenje nacionalne svijesti i borbu za oslobođenje od stranog jarma do konačnog ujedinjenja južnoslavenskih krajeva. Bilo je to razdoblje kada su olujni vjetrovi francuske revolucije zakovitlah stoljetno mrtvilo našeg tavorenja u sjeni mletačkog lava, austrijskog carskog orla i Portina polumjeseca. Sraz je bio silovit, novo je teško prodiralo u okoštali mentalitet našeg čovjeka. Zato je i bilo toliko nesporazuma i žrtava. Zato će nam poneka od stranica ovih Memoara izgledati odviše okrutna i bolna. Ipak, istini valja pogledati otvoreno u oči, bez straha i srdžbe. Jer, prisjećajući se vlastite povijesti, bolje ćemo znati cijeniti rezultate naše sadašnjosti.
U prevedenim dijelovima Memoara prvenstveno se govori o dramatičnim zbivanjima na našoj jadranskoj obali od Boke kotorske do Trsta, odnosno o događajima na današnjim teritorijima socijalističkih republika Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, te sjeveroistočne Italije i Austrije.

Ogist Marmon (franc. Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont, duc de Raguse; Šatijon na Seni, 20. jul 1774 – Venecija, 22. jul 1852) je bio francuski maršal iz doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova.
U francuskim revolucionarnim ratovima 1792–1800. učestvovao je kao oficir artiljerije. U pohodu na Egipat 1798–1799. je brigadni general i učestvuje u osvajanju Malte. Komandant je korpusa u bici kod Ulma 1805.
Godine 1806. postaje komandant francuskih snaga u Dalmaciji i maja 1806. osvaja Dubrovnik (odatle titula duc de Raguse). Do mira u Tilzitu 1807. se bori protiv Crnogoraca i Rusa. U ratu s Austrijom 1809. Marmon komanduje francuskim snagama u bici kod Bilaja, Gračaca, Kite, i nastavlja napredovanje ka Beču. U bici kod Vagrama komanduje rezervnim korpusom. 14. oktobra 1809, poslije Šenbrunskog mira, postavljen je za guvernera Ilirskih provincija, gdje je vršio reorganizaciju vojske, i uvodi škole i administraciju na ilirskom (srpskohrvatskom) jeziku.
U Španiji 22. jula 1812. trpi poraz u bici kod Salamanke, gdje je ranjen. 1813. je učesnik bitaka kod Licena, Baucena i Drezdena, a zatim kod Lajpciga. Pri prodoru saveznika u Francusku 1814, trpi niz poraza (kod Lana i Fer-Šanpnoaza), i potpisuje dokument o savezničkoj okupaciji Pariza.
Za vrijeme Napoleonovih 100 dana je na strani Burbona, a poslije bitke kod Vaterloa na počasnim dužnostima. Poslije Julske revolucije 1830. i abdikacije Šarla X, odlazi u Englesku.
Napisao je memoare i djelo „De l`esprit des institutions militaires“ (Pariz 1845).

MG P25 (MBG)


Predmet: 80852245
Autor - osoba Marmon, Ogist-Frederik Luj Vijes de
Naslov Iz memoara maršala Marmonta : ilirske uspomene : 1806-1811 : (Dubrovnik, Boka Kotorska, Dalmacija, civilna i vojna Hrvatska, Koruška i Kranjska u doba stvaranja Napoleonovih provincija) / [Ogist-Frederik Luj Vijes de Marmon ; priredio i preveo Frano Baras]
Jedinstveni naslov Mémoires du duc de Raguse de 1792 à 1832. scr
Vrsta građe dokumentar.lit.
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik hrvatski
Godina 1977
Izdavanje i proizvodnja Split : Čakavski sabor, 1977 (Split : Slobodna Dalmacija)
Fizički opis 278 str., [12] str. s tablama ; 20 cm
Drugi autori - osoba Baras, Frano (prevodilac) (urednik) (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂMogućnosti
(Pl. sa omotom)
Napomene Prevod dela: Mémoires du duc de Raguse de 1792 à 1832
Str. 7-12: Predgovor / Frano Baras
Bilješke: str. 231-270
Bibliografija: str. 271-278.
Predmetne odrednice Marmon, Ogist-Frederik Luj Vijes de, 1774-1852
Dalmacija -- Istorija -- 1806-1811 -- U uspomenama


Svojim Memoarima Maršal Marmont (Vojvoda od Dubrovnika) obuhvatio je četrdeset najdramatičnijih godina francuske i evropske povijesti – od pada apsolutističke monarhije preko francuske revolucije, napoleonskih ratova, propasti Carstva, do prve i druge Restauracije.
Smatrao sam korisnim prevesti i tako po prvi put približiti našoj javnosti one stranice Memoara na kojima Marmont najprije kao vojni zapovjednik Dalmacije i Albanije (1806–1809), a zatim kao namjesnik Ilirskih provincija (1809–1811) zanimljivo i dokumentirano govori o burnom razdoblju povijesti naših naroda, razdoblju koje je neposredno prethodilo, pa i potaklo buđenje nacionalne svijesti i borbu za oslobođenje od stranog jarma do konačnog ujedinjenja južnoslavenskih krajeva. Bilo je to razdoblje kada su olujni vjetrovi francuske revolucije zakovitlah stoljetno mrtvilo našeg tavorenja u sjeni mletačkog lava, austrijskog carskog orla i Portina polumjeseca. Sraz je bio silovit, novo je teško prodiralo u okoštali mentalitet našeg čovjeka. Zato je i bilo toliko nesporazuma i žrtava. Zato će nam poneka od stranica ovih Memoara izgledati odviše okrutna i bolna. Ipak, istini valja pogledati otvoreno u oči, bez straha i srdžbe. Jer, prisjećajući se vlastite povijesti, bolje ćemo znati cijeniti rezultate naše sadašnjosti.
U prevedenim dijelovima Memoara prvenstveno se govori o dramatičnim zbivanjima na našoj jadranskoj obali od Boke kotorske do Trsta, odnosno o događajima na današnjim teritorijima socijalističkih republika Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, te sjeveroistočne Italije i Austrije.

Ogist Marmon (franc. Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont, duc de Raguse; Šatijon na Seni, 20. jul 1774 – Venecija, 22. jul 1852) je bio francuski maršal iz doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova.
U francuskim revolucionarnim ratovima 1792–1800. učestvovao je kao oficir artiljerije. U pohodu na Egipat 1798–1799. je brigadni general i učestvuje u osvajanju Malte. Komandant je korpusa u bici kod Ulma 1805.
Godine 1806. postaje komandant francuskih snaga u Dalmaciji i maja 1806. osvaja Dubrovnik (odatle titula duc de Raguse). Do mira u Tilzitu 1807. se bori protiv Crnogoraca i Rusa. U ratu s Austrijom 1809. Marmon komanduje francuskim snagama u bici kod Bilaja, Gračaca, Kite, i nastavlja napredovanje ka Beču. U bici kod Vagrama komanduje rezervnim korpusom. 14. oktobra 1809, poslije Šenbrunskog mira, postavljen je za guvernera Ilirskih provincija, gdje je vršio reorganizaciju vojske, i uvodi škole i administraciju na ilirskom (srpskohrvatskom) jeziku.
U Španiji 22. jula 1812. trpi poraz u bici kod Salamanke, gdje je ranjen. 1813. je učesnik bitaka kod Licena, Baucena i Drezdena, a zatim kod Lajpciga. Pri prodoru saveznika u Francusku 1814, trpi niz poraza (kod Lana i Fer-Šanpnoaza), i potpisuje dokument o savezničkoj okupaciji Pariza.
Za vrijeme Napoleonovih 100 dana je na strani Burbona, a poslije bitke kod Vaterloa na počasnim dužnostima. Poslije Julske revolucije 1830. i abdikacije Šarla X, odlazi u Englesku.
Napisao je memoare i djelo „De l`esprit des institutions militaires“ (Pariz 1845).

MG P25 (MBG)
80852245 Maršal Ogist Marmon (Marmont) MEMOARI (Ilirske uspomene

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.