Cena: |
2.490 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: St
Godina izdanja: St
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Selo Sakule a u Banatu - Zoran Petrović
Zoran Petrović (Sakule, 7. april 1921 — Beograd, 23. jun 1996) bio je srpski slikar, vajar, pisac, redovni profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.
Biografija
Aktivno je učestvovao u NOB-u kao referent za kulturu bataljona za vezu III armije i član dramske, a potom i likovne sekcije Propagandnog odeljenja.
Prvi put izlaže 1945. godine u Novom Sadu sa grupom slikara III armije.
Po završetku rata upisuje se na Akademiju za likovne umetnosti u Beogradu i završava je 1948. godine, a specijalni tečaj u klasi profesora Đorđa Andrejevića Kuna 1949. godine, kada je izabran za jednog od prvih asistenata Akademije.
Bio je član grupe „Samostalni“ i jedan od osnivača „Decembarske grupe“. Jedan je od osnivača umetničkih kolonijau Bačkoj Topoli o kolonije `Ečka` u Zrenjaninu i aktivni učesnik drugih umetničkih kolonija. Izlagao je na 30 samostalnih i 90 kolektivnih izložbi, u zemlji i u inostranstvu. Od 1975. godine počinje da se bavi skulpturom na principu varenog i livenog gvožđa. Pored slikarstva i vajarstva bavi se literaturom.
Napisao je sedam dramskih tekstova od kojih su najviše izvođeni
„Selo Sakule, a u Banatu“ i
„Pendžeri ravnice“ šest radio - dramskih tekstova,
TV dramu `Slike Bezarovih`,
scenario za igrani film „Hitler iz našeg sokaka“ (sa Vladimirom Tadejom),
sedam monodrama pod zajedničkim nazivom „Banatska kazivanja“,
mapu crteža i teksta „Mašinobalada` (1958 – 66)
te dve knjige proze „Selo Sakule, a u Banatu“ 1969. godine i 1986. godine i „A nad Banatom strašila“. Bio je redovni profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.
Dobitnik je više nagrada i priznanja, medju kojima su najznačajnije:
Nagrada `LEIRNER` za crtež na bijenalu u Sao Paolu 1961. godine,
Sedmojulska nagrada SR Srbije 1962. godine,
nagrada ULUS-a 1966. godine
nagrade za slikarstvo Umetničke kolonije `Ečka` - Zrenjanin 1966. godine,
nagrade na Prvom bijenalu crteža u Zagrebu 1968. godine
a na Jugoslovenskim pozorišnim igrama `Sterijinom pozorju` 1970. godine dobio je Sterijinu nagradu za tekst savremene komedije.