Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: St
Godina izdanja: St
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Zbornik radova sa Međunarodnog naučnog skupa u Novom Sadu 7-9. maja 2003.
Novi Sad : Srpsko-ukrajinsko društvo : Arhiv Vojvodine : Muzej grada Novog Sada, 2005
Istorija
Srbi iz različitih delova srpskih zemalja naseljavali su se proteklih vekova u Rusiju. Prva doseljavanja bila su individualna, pa tako nalazimo primer srpskog monaha Lazara Hilandarca koji je 1404. godine osmislio, izradio i postavio prvi časovnik u Rusiji. Srpska plemkinja iz porodice Jakišić, Ana Glinska bila je majka Jelene Glinske, i baka i vaspitačica prvog ruskog cara Ivana Groznog koji je vladao u šesnaestom veku.
Prva veća doseljavanja Srba u Rusko carstvo desila su se za vreme Petra Velikog. Godine 1723. od Srba graničara iz Vojne krajine osnovan je Srpski husarski puk, na čelu sa Jovanom Albanezom iz Podgorice. Carica Ana je osnovala 1727. godine husarsku regimentu sastavljenu od samih Srba.[2]
Nova doseljavanja desila su se za vreme carice Katarine, kada su osnovane vojno-administrativne jedinice Nova Serbija i Slavenoserbija na teritoriji današnje Ukrajine. Austrijski pukovnik Jovan Horvat je oktobra 1851. godine otišao u Rusiju, i sam se dogovorio sa ruskim Senatom o naseljavanju Srba graničara. Dana 22. januara 1752. potpisana o odluka o tome. Nova Srbija gde je Srbe predvodio Jovan Horvat `ot Kurtić`(po mestu u Čanadskoj županiji)[3] osnovana je 1752, a Slavenosrbija sa predvodnicima Jovanom Ševićem i Rajkom Preradovićem 1753. Nova Srbija i Slavenosrbija ukinute su 1764, a Srpski husarski puk 1783. godine.