pregleda

Ticanova buna 1807.


Cena:
1.290 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7403)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13830

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ISBN: Ss
Godina izdanja: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

AUTOR: grupa autora
NASLOV: Ticanova buna 1807.
IZDAVAC: Matica srpska
GODINA: 2007.



Ticanova buna je bila pobuna na prostoru dela Sremske županije od 3. do 9. aprila 1807. godine. Izazvao ju je težak položaj Srba kmetova (paora) u Sremu.[1] Ona je bila jedna od manjih buna na prostoru juga Ugarske koje su tekle paralelno sa Prvim srpskim ustankom. Iako se njena veličina i uloga često preuveličava, u sklopu srpskog nacionalnog diskursa o `uticajima Srpske revolucije na okolni srpski narod`, u njoj nije učestvovalo više od dvadesetak sela sa prostora rumskog i iločkog spahiluka (između sremskog dela Vojne granice i južnih obronaka Fruške gore), te da uzroci bune nisu direktno povezani sa Srpskom revolucijom.[2] Po zvaničnom izveštaju Petra Komaromija, učestvovalo je 15.000 ljudi (ustanika) iz 45 sela. Teodor Avramović-Tican je bio samo jedan od vođa pobune, što znači da i ime same bune nije prikladno.

Uzroci bune
Austrijsko carstvo se već godinama nalazilo u ratu sa Napoleonovom Francuskom, što je predstavljalo ogroman teret njenoj privredi. Sredstva za rat, kao i za opšte funkcionisanje privrede, davala je najvećim delom poljoprivreda feudalnog tipa. Kako je država povećavala poreze, našavši to za najlakši način povećanja prihoda, spahije su istovremeno povećale obaveze u radu na svojim imanjima, tako osiguravši da njihov deo poreza ne bude smanjen. Centralna vlast nije želela da interveniše po pitanju kršenja urbarijalnih propisa (zakonskih propisa koji su ograničavali feudalnu eksploataciju). Urbarijalni zakoni su toliko kršeni, da su se seljaci iz Stejanovaca 1807. žalili kako su spahije propisale pravilo da seljaci pet dana rade spahijsku, a šesti dan svoju zemlju. Seljaci Inđije su se takođe žalili da su spahije zabranile seljacima da gaje najrentabilnije kulture na svojim posedima (vinograde i voćnjake). Prilikom premeravanja, spahije su seljacima takođe oduzimale krčevine i pašnjake (najbolja zemljišta). Spahije su takođe uvodile razne mahinacije, poput smanjenja veličine seljačkih imanja, ali povećanja njihovog broja (radi povećanja poreza) ili ometanja normalne trgovine. Na sve zloupotrebe nadovezale su se i nerodne godine....

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 79922581
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

AUTOR: grupa autora
NASLOV: Ticanova buna 1807.
IZDAVAC: Matica srpska
GODINA: 2007.



Ticanova buna je bila pobuna na prostoru dela Sremske županije od 3. do 9. aprila 1807. godine. Izazvao ju je težak položaj Srba kmetova (paora) u Sremu.[1] Ona je bila jedna od manjih buna na prostoru juga Ugarske koje su tekle paralelno sa Prvim srpskim ustankom. Iako se njena veličina i uloga često preuveličava, u sklopu srpskog nacionalnog diskursa o `uticajima Srpske revolucije na okolni srpski narod`, u njoj nije učestvovalo više od dvadesetak sela sa prostora rumskog i iločkog spahiluka (između sremskog dela Vojne granice i južnih obronaka Fruške gore), te da uzroci bune nisu direktno povezani sa Srpskom revolucijom.[2] Po zvaničnom izveštaju Petra Komaromija, učestvovalo je 15.000 ljudi (ustanika) iz 45 sela. Teodor Avramović-Tican je bio samo jedan od vođa pobune, što znači da i ime same bune nije prikladno.

Uzroci bune
Austrijsko carstvo se već godinama nalazilo u ratu sa Napoleonovom Francuskom, što je predstavljalo ogroman teret njenoj privredi. Sredstva za rat, kao i za opšte funkcionisanje privrede, davala je najvećim delom poljoprivreda feudalnog tipa. Kako je država povećavala poreze, našavši to za najlakši način povećanja prihoda, spahije su istovremeno povećale obaveze u radu na svojim imanjima, tako osiguravši da njihov deo poreza ne bude smanjen. Centralna vlast nije želela da interveniše po pitanju kršenja urbarijalnih propisa (zakonskih propisa koji su ograničavali feudalnu eksploataciju). Urbarijalni zakoni su toliko kršeni, da su se seljaci iz Stejanovaca 1807. žalili kako su spahije propisale pravilo da seljaci pet dana rade spahijsku, a šesti dan svoju zemlju. Seljaci Inđije su se takođe žalili da su spahije zabranile seljacima da gaje najrentabilnije kulture na svojim posedima (vinograde i voćnjake). Prilikom premeravanja, spahije su seljacima takođe oduzimale krčevine i pašnjake (najbolja zemljišta). Spahije su takođe uvodile razne mahinacije, poput smanjenja veličine seljačkih imanja, ali povećanja njihovog broja (radi povećanja poreza) ili ometanja normalne trgovine. Na sve zloupotrebe nadovezale su se i nerodne godine....
79922581 Ticanova buna 1807.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.