Autor: Domaći
ISBN: Ho
Godina izdanja: Ho
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. – Zagreb, 9. listopada 1994.), bio je hrvatski povjesničar i akademik.

Životopis
Ljubo Boban rodio se u Solinu 10. svibnja 1933. godine. Godine 1952. završio je Učiteljsku školu u Šibeniku. Nakon toga je radio kao učitelj. Godine 1959. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Institutu društvenih nauka u Beogradu, a krajem 1963. godine počinje raditi kao asistent na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1964. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,[1] nakon čega postaje docentom. Godine 1971. postaje izvanredni profesor i utemeljuje Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1975. postaje redovnim profesorom, te izvanrednim, a 1986. godine redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (tada Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti). 1991. godine članom je Predsjedništva HAZU. Predavao je i na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Napisao je mnoštvo stručnih rasprava i povjesničarskih monografija. Bavio se poviješću Hrvata i Hrvatske nakon 1918. godine, Državom SHS, zatim zbivanjima u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. Istraživao je i teme vezane za povijest hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, posebice djelovanjem Hrvatske seljačke stranke.

Poznat je pod argumentiranom i odlučnom pristupu polemikama o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije. Isti argumentirani i odlučni stav je zauzeo u borbi protiv antihrvatske mitomanije u svezi sa sabirnim logorom u Jasenovcu i problemom utvrđivanja broja žrtava (kako u Jasenovcu, tako i na području cijele Hrvatske). Pobijao je znanstveno neutemeljene i politikantske tvrdnje srbijanskih publicista i povjesničara, koji su pokušavali Hrvate prikazati kao genocidni narod; u znanstvenu polemiku o toj temi - gdje su srpski povjesničari tijekom 1970.-ih i 1980.-ih godina `zabarikadirali` narativ o barem 700.000 pobijenih u Jasenovcu, a povjesničari koji bi takav posve proizvoljni i nemogući podatak doveli u pitanje bili su izloženi žestokim društvenim optužbama i osudama - bilo je Ljubi Bobanu moguće ući krajem 1980.-ih godina.[2]

Otkako je Srbija uz pomoć Crne Gore napala Hrvatsku, znanstveno se bavio problemom hrvatskih granica. U tom je razdoblju bio predsjednikom stručne skupine za razgraničenje Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Posebice je dao veliki doprinos svojom neumornom obranom i dokazivanjem hrvatskog prava na granicu u Savudrijskoj vali i oko poluotoka Prevlake, ali i na ostalim ključnim graničnim točkama.

Umro je u Zagrebu od posljedica srčanog udara. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.