ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 0000
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

U dobrom stanju


Srbija i Albanci. Knj. 1 : pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine / [glavni urednik Bojan Korsika]
Autor - osoba Štefan, Ljubica, 1921-2002 (nepotpisano)
Vrsta građe zbornik
Jezik hrvatski, srpski
Godina 1989
Ljubljana : Časopis za kritiko znanosti, 1989
Fizički opis 155 str. ; 20 cm
Korsika, Bojan = Korsika, Bojan

Predmetne odrednice
Nacionalno pitanje -- Albanci -- Srbija -- Kosovo i Metohija -- 1878-1914


IN MEMORIAM LJUBICA STEFAN
UMRLA POVJESNICARKA LJUBICA STEFAN ZAGREB 18.ozujka 2002.
U zagrebackoj bolnici Sveti Duh jucer poslijepodne umrla je, nakon kratke i teske bolesti, hrvatska povjesnicarka Ljubica Stefan. napisala je desetak knjiga, baveci se uglavnom genezom velikosrpske ideje, prikupljajuci po beogradskim arhivima i knjiznicama nepoznate dokumente o ulozi Srbije u Drugom svjetskom ratu, Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), srpskom antisemitizmu i nasiljem nad Albancima. Takodjer je objavila i niz clanaka i podlistaka u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo, u Vjesniku te Hrvatskom obzoru. Sinoc je u Zagrebu sastavljen i odbor za pripremu pokopa povjesnicarke Ljubice Stefan, a o danu pokopa javnost ce biti naknadno obavjestena. (H)
Prof. Ljubica Stefan (r. 1921.g. u Prilepu) -Dom umirovljenika Klaiceva ul. 10 / soba 137 ; 10000 Zagreb
-------------------------------------------------------
ZIVOTOPIS : otac u I. svij. ratu kao pricuvni austrijski casnik zarobljen i preko Albanije odveden u logor u Italiju, odbio biti dobrovoljac srpske vojske zato nakon povratka u Karlovacu nije mogao dobiti posao kao profesor na Gimnaziji, pa po dekretu tadasnjeg Ministarstva prosvjete rasporedjen u Prilep, kasnije se vraca u Karlovac, a zatim ponovno seli u Beograd Ljubica rodjena 1921.g. u Prilepu od roditelja Hrvata iz Karlovca, majka joj rano umire za vrijeme II. svij. rata boravi u Karlovcu kod strica, koji pomaze i zbrinjava zidovske obitelji zapocinje studij slavistike u Zagrebu i zavrsava 1949.g. studij u Beogradu gdje seli kod oca sveucilisni je profesor na Saobracajnom fakultetu u Beogradu, gdje je predavala rusku terminologiju do mirovine u mirovini pise knjige kojima zeli posvjedociti povijesne istine 1989.g. izlazi joj prva knjiga u Sloveniji, ali ne pod njezinim imenom jer zivi u Beogradu 1989.g. TRILOGIJA O ALBANCIMA, 1991.g. izlazi MOZAIK IZDAJE ( izdanje pod imenom Tomislav Vukovic) 1992.g. izlazi PREGLED SRPSKOG ANTISEMITIZMA (pod pseudonimom Edo Bojevic, izdanje PEGAZ, Zgb, Ilica 26) 1992.g. radi sigurnosti hitno napusta Beograd, gdje ostavlja stan i svu imovinu, te dolazi bez icega 4.7.1992.g. u Zagreb 1992.g. pise Zidovskim organizacijama o pomoci njenog strica Zidovima, te dobiva izraelsku Povelju i medalju pravednika medju narodima, za strica Lujo Stefana i sebe osobno; posjecuje Izrael gdje osobno prima Povelju 1996.g. izdaje pod svojim imenom na temelju prikupljene povijesne gradje SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA I FASIZAM; 1998.g. STEPINAC I ZIDOVI (Croatiaprojekt) 1999.g. ISTINOM I CINJENICAMA ZA HRVATSKU (Zaklada Hrvatskog slova) 1999.g. MITOVI I ZATAJENA POVIJEST (Kresimir-SlovoM) u domoljubnoj namjeri podijelila je sve knjige koje je umjesto novca dobivala kao kompenzaciju za autorske honorare dobila je mnogostruka obecanja od prosle vlasti za rjesavanje njezinog stambenog pitanja i socijalnog stanja, ali nista nije realizirano zivjela u Zagrebu u Domu umirovljenika s mirovinom ( 1.300 kn), nedostatnom za pokrivanje troskova doma ( 2.300 kn) do smrti pisala clanke u interesu hrvatske istine Prema zabiljeskama iz razgovora 12.rujna 2000.g.

Damir Borovcak
******************************************************************

Vjesnik. John Kraljic
Umrla Ljubica Stefan, dobitnica priznanja `Pravednik medu narodima`
ZAGREB, 18. ozujka - Nakon krace i teske bolesti u nedjelju popodne u zagrebackoj bolnici Sveti Duh umrla je hrvatska povjesnicarka i dobitnica priznanja izraelske drzave `Pravednik medu narodima` Ljubica Stefan. Cijeli njen plodni rad mozda se najbolje moze ilustrirati naslovom njene knjige objavljene 1999. godine `Istinom i cinjenicama za Hrvatsku`. Pisanom rijecju, knjigama i clancima, od kojih je mnoge objavila u Vjesniku, ustrajno se borila protiv predrasuda i krivih interpretacija stvorenih u dijelu medunarodne javnosti o Hrvatima i njihovu pravu na samostalnu drzavu. Tako je ustrajno radila na otkrivanju cinjenica vezanih uz kardinala Stepinca i njegovu djelatnost u spasavanju Zidova uoci i tijekom Drugog svjetskog rata sto se objavila u knjizi ťStepinac i ZidoviŤ. Na svijetlo dana iznijela je i dokumente o susretu predstavnika Srpske pravoslavne crkve s njemackim vojnim vlastima kada su im iskazali lojalnost, a objavila je i dokument o apelu 500 najznacajnijih predstavnika srpskog naroda u kojem se Srbe poziva na suradnju s nacistima i borbu protiv komunista i Zidova. Ljubica Stefan rodena je 1921. u Prilepu, 1939. upisuje latinski i talijanski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu no studij prekida tijekom Drugog svjetskog rata. Diplomirala je 1949. slavistiku na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prve knjige objavila je bez imena (Srbija i Albanci), a po dolasku u Zagreb 1992. objavljuje publikaciju o srpskom antisemitizmu i genocidu nad Zidovima. Godine 1998. pak objavljuje svog rad ťPoslijeratni Titov logor Jasenovac 1945., 1947. i 1948. godinaŤ. Bila je clanica saborske Komisije za utvrdivanje ratnih i poratnih zrtava te Odbora za ljudska prava povjerenstva za UNESCO Ministarstva vanjskih poslova RH. Prilikom dodjele priznanja `Pravednik medu narodima` njoj i njenom ocu Luji Stefanu u Yad Vashemu u Jeruzalemu, na njen izricit zahtjev, prvi put bilo upisano ime Hrvatska umjesto dotadasnje Jugoslavije. Zbog osobitog doprinosa razvitku i ugledu RH i dobrobiti njezinih gradana, tadasnji predsjednik Tudman odlikovao ju je za Dan drzavnosti 1998. Redom hrvatskog pletera. Marko Barisic