Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1995
ISBN: 86-13-00798-8
Autor: Domaći
Jezik: Engleski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Autor - osoba Avramov, Smilja, 1918-2018 = Avramov, Smilja, 1918-2018
Naslov Genocide in Yugoslavia / Smilja Avramov ; [translated from Serbian by Margot and Boško Milosavljević]
Vrsta građe knjiga
Jezik engleski
Godina 1995
Izdavanje i proizvodnja Belgrade : BIGZ, 1995
Fizički opis V, 536 str. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Milosavljević, Margot
Milosavljević, Boško = Milosavljević, Boško
Napomene Bibliografija: str. [519]-534.
Predmetne odrednice Genocid -- Istorija
Ratni zločini -- Jugoslavija – Istorija
Pt. 1 (pp. 15-134), `Genocide – an International Crime`, presents a history of genocide from antiquity to the present and a history of the development of the judicial notion of genocide, and surveys socio-psychological and philosophical theories of genocide.
Pt. 2 (pp. 137-438), `Genocide of the Serbs, Jews and Gypsies in Yugoslavia`, focuses on the extermination of Serbs in the German-, Bulgarian- and Hungarian-occupied areas of Yugoslavia, especially in the puppet state of Croatia in 1941–44, but mentions also the genocide of Jews.
Pp. 331-342, `The System of Concentration Camps`, deal with Jasenovac and other concentration camps in Yugoslavia. Concentrates, essentially, on the perpetrators of genocide; contends that the guilt must be placed not only on Germany but also on Croatia and other forces.
Smilja Avramov (Pakrac, 15. februar 1918 – Beograd, 2. oktobar 2018) bila je srpski stručnjak za međunarodno pravo i član Senata Republike Srpske. U javnosti je najviše poznata po obelodanjivanju i pisanju o zločinima i genocidu nad Srbima u dvadesetom veku. Rođena je 15. februara 1918. godine u Pakracu. Gimnaziju je završila u Sušku (1936). Tokom Drugog svjetskog rata, ustaše su ubile jedanaest članova njene porodice u logoru Jasenovac. Pravni fakultet je završila u Zagrebu 1947, a doktorat pravnih nauka stekla je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950. Radila je u Javnom tužilaštvu u Novom Sadu i Beogradu (1946–49), na pravnom Fakultetu u Beogradu izabrana je za asistenta 1949, vanrednog profesora 1960, redovnog profesora međunarodnog javnog prava 1965. godine, a od 1973. je šef katedre za međunarodno pravo i međunarodne odnose. Studirala je i u Beču i Londonu, i usavršavala se na Harvardu i na univerzitetu Kolumbija. Bila je dugogodišnji predsjednik Svjetskog udruženja za međunarodno pravo. Bila je i predsjednik Svjetske konfederacije za mir i razoružanje sa sjedištem u Londonu (ICDP), zatim član Izvršnog odbora Udruženja pravnika svijeta za borbu protiv nuklearnog naoružanja, te član Odbora za istraživanje ratnih zločina počinjenih od strane SAD u Vijetnamu. Bila je profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu i član Senata Republike Srpske od 1996. godine. Njen 100. rođendan svečano je obeležen na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 14. februara 2018. Preminula je 2. oktobra 2018. godine u svom stanu u Beogradu.
Objavljenja djela
Međunarodno javno pravo, Beograd (1977)
Genocid u Jugoslaviji 1941–1945
Genocid u Jugoslaviji od 1941–1945. i 1991. godine (dva dela), Akademija za diplomatiju i bezbednost (2008)
Genocid u Jugoslaviji u svetlu međunarodnog prava, Beograd (1992)
Opus Dei, Novi krstaški pohod Vatikana, Veternik, Novi Sad (2000)
Postherojski rat Zapada protiv Jugoslavije, Veternik-LDIJ (1997)
Trilateralna komisija: Svetska vlada ili svetska tiranija, Veternik-LDIJ (1998)
MG156 (N)