Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1986
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
DNEVNIK I-II: Jovan Žujović
Dnevnik : [neobjavljen rukopis]. 1 / Jovan Žujović ; priredio Dragoje Todorović
Vrsta građe dokumentar.lit.
Jezik srpski
Godina 1986
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Arhiv Srbije, 1986 (Beograd : Prosveta)
Fizički opis 254 str., [16] str. s tablama (fotogr.) ; 24 cm
Drugi autori - osoba Todorović, Dragoje
ISBN (Broš.)
Napomene Str. 5-29: Predgovor / Dragoje Todorović.
Predmetne odrednice
Žujović, Jovan, 1856-1936 -- Dnevnici
Dnevnik : [neobjavljen rukopis]. 2 / Jovan Žujović ; priredio Dragoje Todorović
Vrsta građe dokumentar.lit.
Jezik srpski
Godina 1986
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Arhiv Srbije, 1986 (Beograd : Prosveta)
Fizički opis 263 str., [14] str. s tablama (fotogr.) ; 24 cm
Drugi autori - osoba Todorović, Dragoje
Mirković, Ljiljana = Mirković, Ljiljana
ISBN (Broš.)
Napomene Registar / Ljiljana Mirković.
Predmetne odrednice
Žujović, Jovan, 1856-1936 -- Dnevnici
Jovan Žujović (Brusnica, 18. oktobar 1856 — Beograd, 19. jul 1936) bio je srpski geolog, univerzitetski profesor, političar i akademik. Žujović je osnivač geološke nauke u Srbiji, pionir kraniologije u Srbiji. Bio je profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije i prvi predsednik Srpskog geološkog društva.
Aktivno se bavio politikom. Bio je član Senata (1901). Ministar prosvete i crkvenih dela bio je u dva navrata, od 16. maja do 30. jula 1905. i 11. oktobra 1909. do 12. septembra 1910. godine. Ministar inostranih dela Srbije bio je od 30. jula do 2. decembra 1905. godine.
Prilikom osnivanja Srpske kraljevske akademije kralja Milan Obrenović je 5. aprila 1887. ukazom imenovao prvih 16 članova akademije. Među njima je bio Jovan Žujović, kao najmlađi. Prema tadašnjim običajima postao je sekretar akademije. Posle smrti Stojana Novakovića postao je 2. aprila 1915. predsednik Srpske kraljevske akademije. Ovu funkciju je obavljao šest godina, do 1921. godine.
Prilikom osnivanja Beogradskog univerziteta 1905. izabran je za redovnog profesora, jednog od osam koji su zatim birali ceo ostali nastavni kadar univerziteta. Takođe, prilikom svečanog otvaranja univerziteta, držao je govor u ime Srpske kraljevske akademije.
Bio je specijalni izaslanik srpske vlade u Parizu za vreme Prvog svetskog rata u misiji organizovanja srpskih škola za izbegle đake i skupljanje pomoći.
Odlično očuvane knjige.
spw wg