Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1994.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Hronologija jugoslovenske krize 1942-1993 / Slobodanka Kovačević, Putnik Dajić
Beograd 1994. Mek povez, 284 strane.
Napomena: na predlistu potpis; knjiga je veoma dobro očuvana.
K6
Čitalac - ili bolje korisnik - ove Hronologije će svakako uočiti ogromnu nesrazmeru u beleženju datuma između perioda od 1942. do 1990. godine i onog od 1990. do kraja 1993. godine, gde se ovaj rukopis završava, mada kraj i rešenje krize još nisu vidljivi. Objašnjenje nesrazmere leži u samom predmetu kojim se bavimo. Mi smo, kao što je već rečeno, pošli od toga da su antagonizovani nacionalni interesi uzrok raspada jugoslovenske države. Pošto ti antagonizmi nisu bili domininantni u prvom navedenom periodu, prilikom izbora datuma i dogadaja uglavnom smo beležili one za koje nam se činilo da opravdavaju ovakav ugao viđenja jugoslovenske krize. To, naravno, ne znači da je u tom razdoblju (pogotovo u toku 1980-ih godina) razvoj jugoslovenskog društva bio beskonfliktan. Uz rastuće ekonomske teškoće tada počinju da bujaju i nacionalizmi u Jugoslaviji, pa se čak i zvanično počinje da govori ne samo o ekonomskoj nego i o političkoj krizi. Svi ovi procesi su tih godina još uvek držani pod kontrolom dotad formalno jedinstvene partije - Saveza komunista. Raspadom te partije otvorena je u Jugoslaviji `Pandorina kutija`, da bi posle toga dogadaji počeli da sustižu jedan drugog vrtoglavom brzinom, što je našlo odraza i u našoj Hronologiji, jer smo ih otada počeli slediti i beležiti iz dana u dan.
Najzad, čitaocu dugujemo i objašnjenje šta podrazumevamo pod pojmom krize. Pod krizom se u ovom slučaju u prvom redu misli na raspad jugoslovenske države - Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, na procese koji su tome prethodili i na posledice koje su iz toga proistekle. A pošto je tu reč o sindromu sa mnoštvom faktora koji su u završnoj fazi razorili već prilično obolelo tkivo jugoslovenske državne zajednice, pokušali smo da ih identifikujemo, bez namere da ih rangiramo. U tim uslovima, bez mogućnosti uspostavljanja čvršćih kriterijuma i pri svakodnevnim promenama situacija, koje su ponekad preko noći dobijale sasvim drukčije značenje, beležili smo više paralelnih tokova, pa i onih koji se mogu pokazati krajnje irelevantnim, pokušavaj ući da pružimo što celovitiju sliku o krizi na tlu bivše Jugoslavije.