pregleda

Rade Mihaljčić - KRAJ SRPSKOG CARSTVA


Cena:
799 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (3915)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 8009

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1989
ISBN: 86-13-00346-X
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Mihaljčić, Rade, 1937-2020 = Mihaljčić, Rade, 1937-2020
Naslov Kraj srpskog carstva / Rade Mihaljčić ; [registar Živka Papak]
Vrsta građe prikaz
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1989
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1989 (Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod)
Fizički opis 298 str., [14] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm
Drugi autori - osoba Papak, Živka
Zbirka Istorijsko-memoarska dela. Boj na Kosovu / [Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd]
(karton s omotom)
Napomene Tiraž 10.000
Bibliografija : str. 284-288
Registri.
Predmetne odrednice Srbija -- Istorija -- 14v

SADRŽAJ
UVOD 7
BORBA ZA NASLEDSTVO – PODELA SNAGA 11
POJAVA OBLASNIH GOSPODARA 36
SAVLADARSTVO – NADMOĆ OBLASNIH GOSPODARA 75
SAVEZ PROTIV MRNJAVČEVIĆA – RAT OBLASNIH GOSPODARA 117
PREVLAST MRNJAVČEVIĆA I KRAJ SRPSKOG CARSTVA 147
PROPAST I PODELA DRŽAVE MRNJAVČEVIĆA 191
NOVA PODELA OSTATAKA SRPSKOG CARSTVA 216
PRIPREME ZA RESTAURACIJU 243
OD CARSTVA KA KNEŽEVINAMA – NOVI USLOVI PRIVREDNOG I DRUŠTVENOG RAZVITKA 260
PRILOG 282
SPISAK ČEŠĆE CITIRANIH DELA (SKRAĆENICE, IZVORI, LITERATURA) 284
REGISTAR LIČNIH IMENA 289
REGISTAR GEOGRAFSKIH POJMOVA 295


Rade Mihaljčić (Srednja Jurkovica, kod Gradiške, 21. januar 1937 – Beograd, 26. mart 2020) bio je srpski istoričar, univerzitetski profesor i akademik.
Drugi svetski rat je preživeo kao siroče, otac mu je ubijen u Jasenovcu, a majka u logoru Stara Gradiška. Osnovnu školu pohađao je u Sisku i Kotor Varoši a gimnaziju u Banjoj Luci. Grupu za istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu završio je 1960. godine gde je dve godine kasnije izabran za asistenta na Katedri za nacionalnu istoriju srednjeg veka. Magistarski rad Selišta, prilog istoriji naselja u srednjovekovnoj srpskoj državi odbranio je 1965. Tokom 1966. i 1967. proveo je tri meseca na specijalizaciji u Eks an Provansu kod profesora Žorža Dibija, a sedam meseci na Univerzitetu u Atini kao stipendista grčke vlade. Doktorsku disertaciju Kraj Srpskog carstva odbranio je 1971. na Filozofskom fakultetu u Beogradu gde je do penzije predavao nacionalnu istoriju srednjeg veka, od 1984. u zvanju redovnog profesora.
Objavio je više radova u domaćim i stranim časopisima. Jedan je od autora Istorije srpskog naroda u izdanju Srpske književne zadruge. Pisao je udžbenike i priručnike za osnovne i srednje škole. Od 1976. godine odgovorni je urednik Istorijskog glasnika, časopisa saveza društava istoričara Srbije. Za knjigu Junaci kosovske legende dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda i Književnu nagradu BIGZ-a. Zajedno sa akademikom Simom Ćirkovićem priredio je Enciklopediju srpske istoriografije, Beograd 1997, i Leksikon srpskog srednjeg veka, Beograd 1999. U Beogradu je 2002. godine pokrenuo časopis Stari srpski arhiv, a 2008. u Banjoj Luci časopis Građa o prošlosti Bosne. Urednik je oba stručna časopisa u kojima se na moderan, kritički način izdaje diplomatička građa srpskih zemalja u srednjem veku.
Član je Udruženja književnika Srbije po pozivu. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci posle odlaska u penziju sa Filozofskog fakulteta u Beogradu. Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) i sekretar Odjeljenja društvenih nauka ANURS.
Njegovi najvažniji radovi i monografije grupisani su u šest tomova sabranih dela koja su štampana 2001. godine u Beogradu.
Preminuo je 26. marta 2020. u 83. godini. Sahranjen je na Novom bežanijskom groblju.
Bibliografija
Monografije:
Mihaljčić, Rade (1975). Kraj Srpskog carstva. Beograd: Srpska književna zadruga.
kasnija izdanja: 1989, 1989, 2001
Lazar Hrebeljanović – istorija, kult, predanje, 1984, 1989, 1989, 2001
Junaci kosovske legende, 1989, 1989, 1993, 2001
The Battle of Kosovo in History and in Popular Tradition, 1989.
Bezimeni junak, 1995.
Boj na Kosovu u bugaršticama i epskim pesmama kratkog stiha, 1995, zajedno sa J. Ređep
Prošlost i narodno sećanje, 1995; Srpska prošlost i narodno sećanje, 2001.
Izvorna vrednost stare srpske građe, 2001.
Vladarske titule oblasnih gospodara – prilog vladarskoj ideologiji u starijoj srpskoj prošlosti, 2001.
Zakoni u starim srpskim ispravama, 2006.
MG153 (N)


Predmet: 77727273
Autor - osoba Mihaljčić, Rade, 1937-2020 = Mihaljčić, Rade, 1937-2020
Naslov Kraj srpskog carstva / Rade Mihaljčić ; [registar Živka Papak]
Vrsta građe prikaz
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1989
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1989 (Beograd : Beogradski izdavačko-grafički zavod)
Fizički opis 298 str., [14] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm
Drugi autori - osoba Papak, Živka
Zbirka Istorijsko-memoarska dela. Boj na Kosovu / [Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd]
(karton s omotom)
Napomene Tiraž 10.000
Bibliografija : str. 284-288
Registri.
Predmetne odrednice Srbija -- Istorija -- 14v

SADRŽAJ
UVOD 7
BORBA ZA NASLEDSTVO – PODELA SNAGA 11
POJAVA OBLASNIH GOSPODARA 36
SAVLADARSTVO – NADMOĆ OBLASNIH GOSPODARA 75
SAVEZ PROTIV MRNJAVČEVIĆA – RAT OBLASNIH GOSPODARA 117
PREVLAST MRNJAVČEVIĆA I KRAJ SRPSKOG CARSTVA 147
PROPAST I PODELA DRŽAVE MRNJAVČEVIĆA 191
NOVA PODELA OSTATAKA SRPSKOG CARSTVA 216
PRIPREME ZA RESTAURACIJU 243
OD CARSTVA KA KNEŽEVINAMA – NOVI USLOVI PRIVREDNOG I DRUŠTVENOG RAZVITKA 260
PRILOG 282
SPISAK ČEŠĆE CITIRANIH DELA (SKRAĆENICE, IZVORI, LITERATURA) 284
REGISTAR LIČNIH IMENA 289
REGISTAR GEOGRAFSKIH POJMOVA 295


Rade Mihaljčić (Srednja Jurkovica, kod Gradiške, 21. januar 1937 – Beograd, 26. mart 2020) bio je srpski istoričar, univerzitetski profesor i akademik.
Drugi svetski rat je preživeo kao siroče, otac mu je ubijen u Jasenovcu, a majka u logoru Stara Gradiška. Osnovnu školu pohađao je u Sisku i Kotor Varoši a gimnaziju u Banjoj Luci. Grupu za istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu završio je 1960. godine gde je dve godine kasnije izabran za asistenta na Katedri za nacionalnu istoriju srednjeg veka. Magistarski rad Selišta, prilog istoriji naselja u srednjovekovnoj srpskoj državi odbranio je 1965. Tokom 1966. i 1967. proveo je tri meseca na specijalizaciji u Eks an Provansu kod profesora Žorža Dibija, a sedam meseci na Univerzitetu u Atini kao stipendista grčke vlade. Doktorsku disertaciju Kraj Srpskog carstva odbranio je 1971. na Filozofskom fakultetu u Beogradu gde je do penzije predavao nacionalnu istoriju srednjeg veka, od 1984. u zvanju redovnog profesora.
Objavio je više radova u domaćim i stranim časopisima. Jedan je od autora Istorije srpskog naroda u izdanju Srpske književne zadruge. Pisao je udžbenike i priručnike za osnovne i srednje škole. Od 1976. godine odgovorni je urednik Istorijskog glasnika, časopisa saveza društava istoričara Srbije. Za knjigu Junaci kosovske legende dobio je Oktobarsku nagradu grada Beograda i Književnu nagradu BIGZ-a. Zajedno sa akademikom Simom Ćirkovićem priredio je Enciklopediju srpske istoriografije, Beograd 1997, i Leksikon srpskog srednjeg veka, Beograd 1999. U Beogradu je 2002. godine pokrenuo časopis Stari srpski arhiv, a 2008. u Banjoj Luci časopis Građa o prošlosti Bosne. Urednik je oba stručna časopisa u kojima se na moderan, kritički način izdaje diplomatička građa srpskih zemalja u srednjem veku.
Član je Udruženja književnika Srbije po pozivu. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci posle odlaska u penziju sa Filozofskog fakulteta u Beogradu. Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) i sekretar Odjeljenja društvenih nauka ANURS.
Njegovi najvažniji radovi i monografije grupisani su u šest tomova sabranih dela koja su štampana 2001. godine u Beogradu.
Preminuo je 26. marta 2020. u 83. godini. Sahranjen je na Novom bežanijskom groblju.
Bibliografija
Monografije:
Mihaljčić, Rade (1975). Kraj Srpskog carstva. Beograd: Srpska književna zadruga.
kasnija izdanja: 1989, 1989, 2001
Lazar Hrebeljanović – istorija, kult, predanje, 1984, 1989, 1989, 2001
Junaci kosovske legende, 1989, 1989, 1993, 2001
The Battle of Kosovo in History and in Popular Tradition, 1989.
Bezimeni junak, 1995.
Boj na Kosovu u bugaršticama i epskim pesmama kratkog stiha, 1995, zajedno sa J. Ređep
Prošlost i narodno sećanje, 1995; Srpska prošlost i narodno sećanje, 2001.
Izvorna vrednost stare srpske građe, 2001.
Vladarske titule oblasnih gospodara – prilog vladarskoj ideologiji u starijoj srpskoj prošlosti, 2001.
Zakoni u starim srpskim ispravama, 2006.
MG153 (N)
77727273 Rade Mihaljčić - KRAJ SRPSKOG CARSTVA

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.