Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova, nekorišćena
Srbija i jezički sukob u Jugoslaviji 1967. / Slobodan P. Selinić
Vrsta građe naučna monografija
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 2017
Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije, 2017 (Beograd : Colorgrafx)
Fizički opis 473 str. ; 21 cm
Zbirka Biblioteka `Studije i monografije` / Institut za noviju istoriju Srbije ; knj. br. 103
Tiraž 300
Prilozi: str. 429-450
Na koricama beleška o autoru i delu s autorovom slikom
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 451-461
Registar.
Predmetne odrednice
Srpskohrvatski jezik -- 1967
Nacionalno pitanje -- Jugoslavija -- 1967
Jugoslavija -- Jezička politika -- 1967
Slobodan Selinić je otvaranjem ključnih pitanja (odnos prema federalizmu, konfederalizmu, nacionalizmu, liberalizmu, dogmatizmu), uspeo da predstavi i ulogu intelektualne elite u ovim sukobima, ali i lutanja Partije, te će ova knjiga biti nezaobilazna kao prilog Istoriji SKJ, ali i istorijama političkog, kulturnog i društvenog života socijalističke Jugoslavije.
Iz recenzije prof. dr Radine Vučetić
Rukopis dr Slobodana Selinića u mnogome doprinosi rasvetljavanju jednog od značajnih momenata u istoriji socijalističke Jugoslavije, događaja koji je, po ko zna koji put, nagovestio buduću sudbinu Jugoslavije, države koja, kao unitarna, nije mogla da bude dugog veka. Autor analizira pojavu „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika`, kao i posledice koje je ona izazvala na jugoslovenskom prostoru, prvenstveno u Srbiji, i to ne samo u njenom kulturnom, već i u političkom životu.
Iz recenzije dr Momčila Isića
Nasuprot savremenom dominantnom hrvatskom naučnom diskursu koji govori da je borba za hrvatski jezik 1967. bila odbrana nacionalnog jezika i kulture od unitarizma, otpor„srbiziranju` države i „velikosrpskim ideolozima u redovima jugoslavenske Komunističke partije` koji su hteli da slome Hrvate kako bi stvorili „Veliku Srbiju`, kolega Selinić spor oko jezika posmatra bez ideološkog ili nacionalnog vrednovanja, držeći se osnovnih stavova iznetih u dokumentima i ocene njihovog značaja za društvene prilike i međunacionalne odnose u tadašnjoj Jugoslaviji.
Iz recenzije dr Koste Nikolića