pregleda

Istorija severnoamerickih indijanaca - Endzi Debo


Cena:
2.490 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5964)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10884

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ms
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Apači, Crna Stopala, Probušeni Nosevi, Sijuksi, Mohikanci, Kajove, Krik, Seminole… Tekumseh, Sekvoja, Oskeola, Vovoka, Džozef, Mali Vuk, Džeronimo, Bik Koji Sedi…
Knjiga Endži Debo je opsežna i živopisna studija jedinstvene istorije severnoameričkih Indijanaca od njenih početaka, preko prvih susreta sa Evropljanima, sve do kraja XX stoleća.
Istorija severnoameričkih Indijanaca je izvanredan prikaz borbe za opstanak tokom nekoliko vekova nadiranja brojnije i agresivnije rase.
Endži Debo (1890-1988) je poznati američki istoričar i istaknuti borac za prava Indijanaca. Autor je mnogih knjiga o severnoameričkim Indijancima. Zbog stavova i činjenica koje je objavljivala, često nije bila po volji akademskim i političkim elitama.



Angie Elbertha Debo (30. siječnja 1890. - 21. veljače 1988.), [1] bila je američka povjesničarka koja je napisala 13 knjiga i stotine članaka o povijesti Indijanaca i Oklahome [2]. Nakon duge karijere obilježene poteškoćama (koje se pripisuju i njezinu spolu i kontroverznom sadržaju nekih njezinih knjiga), proglašena je `najvećom povjesničarkom` Oklahome [3] i priznata kao `autoritet za indijansku povijest, vizionar , i povijesna heroina sama po sebi.` [4]

Biografija
Rani život i obrazovanje
Rođena u Beattieju, Kansas, 1890., Angie Debo preselila se sa svojim roditeljima, Edwardom P. i Linom E. u natkrivenim kolima u Oklahoma Territory kada je imala devet godina.[1] Njezina se obitelj nastanila u ruralnoj zajednici Marshall, gdje će Debo živjeti, s vremena na vrijeme, do kraja života. Stekla je svjedodžbu učiteljice i počela podučavati sa 16 godina. Budući da Marshall nije imala srednju školu do 1910., Debo nije dobila diplomu srednje škole sve do 1913., kada je imala 23 godine.[5]

Obrazovanje i početak karijere
Ubrzo je otišla na Sveučilište Oklahoma, gdje je stekla A.B. Diplomirala je povijest 1918. Četiri godine je predavala povijest u srednjoj školi Enid[6] prije nego što je odvojila vrijeme za studij na Sveučilištu u Chicagu, gdje je stekla diplomu magistra međunarodnih odnosa 1924. Njezin magistarski rad (u koautorstvu s njezin voditelj teze J. Fred Rippy) objavljena je 1924. kao dio studija povijesti Smith Collegea, pod naslovom Povijesna pozadina američke politike izolacionizma.[7] Povjesničar Manfred Jonas napisao je da je to bila prva `znanstvena literatura` na temu američkog izolacionizma.[8]

Unatoč ovom ranom uspjehu, Debo je rekla da joj je bilo teško dobiti mjesto profesora jer većina fakultetskih odjela za povijest u to vrijeme nije razmatrala zapošljavanje žene.[9] Unatoč tome, od 1924. do 1933. predavala je na West Texas State Teachers Collegeu u Canyonu, Texas, i bila je kustosica povijesnog muzeja Panhandle-Plains, dok je radila na doktoratu povijesti na Sveučilištu Oklahoma, koji je stekla 1933. godine.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 77035929
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Apači, Crna Stopala, Probušeni Nosevi, Sijuksi, Mohikanci, Kajove, Krik, Seminole… Tekumseh, Sekvoja, Oskeola, Vovoka, Džozef, Mali Vuk, Džeronimo, Bik Koji Sedi…
Knjiga Endži Debo je opsežna i živopisna studija jedinstvene istorije severnoameričkih Indijanaca od njenih početaka, preko prvih susreta sa Evropljanima, sve do kraja XX stoleća.
Istorija severnoameričkih Indijanaca je izvanredan prikaz borbe za opstanak tokom nekoliko vekova nadiranja brojnije i agresivnije rase.
Endži Debo (1890-1988) je poznati američki istoričar i istaknuti borac za prava Indijanaca. Autor je mnogih knjiga o severnoameričkim Indijancima. Zbog stavova i činjenica koje je objavljivala, često nije bila po volji akademskim i političkim elitama.



Angie Elbertha Debo (30. siječnja 1890. - 21. veljače 1988.), [1] bila je američka povjesničarka koja je napisala 13 knjiga i stotine članaka o povijesti Indijanaca i Oklahome [2]. Nakon duge karijere obilježene poteškoćama (koje se pripisuju i njezinu spolu i kontroverznom sadržaju nekih njezinih knjiga), proglašena je `najvećom povjesničarkom` Oklahome [3] i priznata kao `autoritet za indijansku povijest, vizionar , i povijesna heroina sama po sebi.` [4]

Biografija
Rani život i obrazovanje
Rođena u Beattieju, Kansas, 1890., Angie Debo preselila se sa svojim roditeljima, Edwardom P. i Linom E. u natkrivenim kolima u Oklahoma Territory kada je imala devet godina.[1] Njezina se obitelj nastanila u ruralnoj zajednici Marshall, gdje će Debo živjeti, s vremena na vrijeme, do kraja života. Stekla je svjedodžbu učiteljice i počela podučavati sa 16 godina. Budući da Marshall nije imala srednju školu do 1910., Debo nije dobila diplomu srednje škole sve do 1913., kada je imala 23 godine.[5]

Obrazovanje i početak karijere
Ubrzo je otišla na Sveučilište Oklahoma, gdje je stekla A.B. Diplomirala je povijest 1918. Četiri godine je predavala povijest u srednjoj školi Enid[6] prije nego što je odvojila vrijeme za studij na Sveučilištu u Chicagu, gdje je stekla diplomu magistra međunarodnih odnosa 1924. Njezin magistarski rad (u koautorstvu s njezin voditelj teze J. Fred Rippy) objavljena je 1924. kao dio studija povijesti Smith Collegea, pod naslovom Povijesna pozadina američke politike izolacionizma.[7] Povjesničar Manfred Jonas napisao je da je to bila prva `znanstvena literatura` na temu američkog izolacionizma.[8]

Unatoč ovom ranom uspjehu, Debo je rekla da joj je bilo teško dobiti mjesto profesora jer većina fakultetskih odjela za povijest u to vrijeme nije razmatrala zapošljavanje žene.[9] Unatoč tome, od 1924. do 1933. predavala je na West Texas State Teachers Collegeu u Canyonu, Texas, i bila je kustosica povijesnog muzeja Panhandle-Plains, dok je radila na doktoratu povijesti na Sveučilištu Oklahoma, koji je stekla 1933. godine.
77035929 Istorija severnoamerickih indijanaca - Endzi Debo

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.