Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Db
Jezik: Francuski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Expérience guinéenne et unité africaine
Ova zbirka okuplja sve tekstove i djela koje je napisao predsjednik Ahmed Sékou Touré za vrijeme Prve Republike Gvineje (1958.-1984.). Čitatelj će pronaći tekstove o politici, kulturi, mladima, tehnici revolucije, sindikalnoj borbi, narodnoj moći, kao io strategiji, analizi i provedbi političkog djelovanja Partije.democracy of Guinea, Petogodišnja Plan, Afrika u pokretu, znanje i moć, obuka, informacije, transformacija zemlje... Cilj je dio književne baštine učiniti dostupnim svima i politici Gvineje. Bitno djelo za povijest Gvineje.
Ahmed Seku Ture (franc. Ahmed Sékou Touré; Farana, 9. januar 1922 — Klivlend, 26. mart 1984) je bio prvi predsednik Gvineje.[1]
Biografija
Karijeru je započeo u pošti. Godine 1946. bio je jedan od suosnivača partije „Afričkog demokratskog zbora“ (Rassemblement Démocratique Africain), od koje je 1947. godine nastala antikolonijalna „Demokratska partija Gvineje“ (Parti Démocratique de Guinée, PDG).[2] Postao je predsedavajući gvinejskog sindikata 1948.
Godine 1956. izabran je kao predstavnik Gvineje u francuskoj skupštini i gradonačelnik Konakrija.[2] Kada je zemlja stekla polu-autonomiju, njegova partija je postala najjača u zemlji, dok je Seku Ture postao zamenik predsednika gvinejske skupštine.
Gvineja je stekla nezavisnost 2. oktobra 1958. godine, a Seku Ture je postao njen prvi predsednik.[3] Iz ove godine potiče njegov čuveni odgovor francuskom predsedniku Šarlu de Golu: „Radije ćemo živeti siromašni u slobodi, nego bogati u ropstvu“ (Nous préférons la liberté dans la pauvreté à la richesse dans l’esclavage).
Za finansijsku i administrativnu pomoć Gvineji Seku Ture se obratio Sovjetskom Savezu. Propagirao je ideju panafričkog socijalizma i podržavao antikolonijalističke pokrete na jugu Afrike, u Gvineji-Bisao i na Zelenortskim ostrvima. Proganjao je i likvidirao političke protivnike u zemlji. Procenjuje se da je u njegovo vreme iz Gvineje izbeglo oko 2 miliona ljudi.
Pri kraju svoje vladavine, tokom 1980-ih, prvenstveno zbog protesta u zemlji, ublažio je svoju unutrašnju politiku i pokušao da ekonomski unapredi zemlju kroz bolje odnose sa zapadom. Među afričkim liderima igrao je ulogu posrednika.[4]
U oktobru 2021. godine, povodom 50. godišnjice masakra u oktobru 1971, rodbina 70 Gvinejaca pogubljenih pod režimom Sekou Toure zatražila je od predsjednika Mamadi Doumbouia rehabilitaciju i dostojanstven ukop za žrtve.